Važnost zaštitnog faktora

Prekomjerno izlaganje suncu i njegovim štetnim ultraljubičastim (UV) zrakama, već je godinama poznato kao jedno od glavnih uzroka nastanka raka kože kao i drugih bolesti. Ultraljubičastom oštećenju kože pridonosi globalno zatopljenje, pojava ozonskih rupa i povećano sunčevo zračenje.
Početkom sedamdesetih naglo se povećalo zanimanje za preplanulim tenom. Porculanska put od tada polako izlazi iz mode i zamjenjuje je ona tamna, iako se još iz tog vremena upozorava na opasnosti koje proizlaze iz uživanja u suncu te se o njima piše i govori. No zbog i dalje neopreznog ponašanja ljudi tijekom ljeta prijeko je potrebno tu temu ponavljati jer veliki broj ljudi unatoč stalnim upozorenjima nekontrolirano se izlažu suncu, što dovodi do nepopravljivih oštećenja na koži.

Zato je iznimno važno upoznati se s načinima zaštite kože od sunca.
Ultraljubičaste zrake sunca ne mogu se vidjeti golim okom. Postoje tri osnovna tipa ultraljubičastih zraka. To su UVA, UVB i UVC. Zrake UVA i UVB dospijevaju do površine Zemlje i dopiru do različitih slojeva kože, dok se štetne UVC zrake apsorbiraju u različitim slojevima atmosfere. Djelovanjem na stanice kože, UV zrake mogu dovesti do alergija na sunce, ubrzanog starenja kože, gubitka elastičnosti kože, a u krajnjim slučajevima i do raka kože. Prema brojnim istraživanjima, UV zrake izravno su odgovorne i za nastanak najozbiljnije vrste raka kože - melanoma.

Osobe s velikim brojem madeža moraju biti vrlo oprezne kod izlaganja suncu, odnosno ne sunčati se i upotrebljavati kreme s visokom zaštitnim faktorom uz obvezno nošenje majice, kape (ili šešira) i sunčanih naočala. Takve osobe moraju obavljati redovite dermatološke preglede i, ako dermatolog tako odrediti, preventivno operacijski ukloniti one madeže koji su okarakterizirani kao atipični. Upravo pravodobnim odstranjenjem atipičnih madeža uklanja se podloga iz koje je moguć kasniji razvoj melanoma. Takve, preventivne operacije, uz patohistološku analizu, provode se u cijelom svijetu i mnogim ljudima spašavaju život jer u određenim slučajevima otkrivaju i početne stadije melanoma koji su tada potpuno izlječivi.

Dok jačina UVB zraka ovisi o godišnjem dobu i dobu dana, UVA zrake ne mijenjaju intenzitet te su jednako opasne u svako doba dana ili godine.

Pozitivna strana sunca

Osim štetnih utjecaja sunca na našu kožu, treba spomenuti i njegovu pozitivnu stranu na naš organizam. Naime, da nema Sunca, ne bi bilo života na Zemlji. Sunce je izvor života i energije za sva živa bića. Pod utjecajem sunčevih zraka u našem se organizmu stvara potreban D vitamin. Ultraljubičasto zračenje, kao umjetni izvor zračenja, primjenjuje se u terapiji (fototerapija) različitih kožnih bolesti, primjerice psorijaze, atopijskog dermatitisa, kontaktnoga alergijskog dermatitisa, a uz kombinaciju s određenim lijekovima liječe se i određeni tipovi limfoma kože. Osobe kod kojih je indicirana fototerapija, a imaju veći broj madeža, trebaju se prije te vrste terapije podvrgnuti dermatološkom pregledu i prema potrebi učiniti preventivni operacijski zahvat uz PHD analizu klinički atipičnih madeža. Dakle, ultraljubičasto zračenje može nam i koristiti, ako znamo njime upraviti, i neće nam štetiti ako poštujemo sva pravila koja vrijede kod izlaganja suncu.

Prema osjetljivosti kože na opekline od sunca, ljude prema vrsti kože dijelimo u četiri skupine, točnije četiri fototipa:

  • Tip 1 odnosi se na vrlo svijetlu kožu, crvenu kosu ili plavu kosu i pjege, a boja očiju je plava ili zelena. Taj tip kože nikada ne potamni i uvijek izgori. Takav fototip kože ima oko 2 posto populacije, a zbog smanjene pigmentacije izrazito je sklon opeklinama. Razina otpornosti na opekline je vrlo niska i koža počinje reagirati jačim crvenilom već desetak minuta nakon izlaganja suncu.
  • Tip 2 označava plavu kosu, svijetlu put, sklonu razvoju pjega koje nastaju pod utjecajem sunca. Obilježava ga vrlo slaba pigmentacija i stoga je sklon opeklinama. Bez odgovarajuće zaštite opekline se pojavljuju između deset i dvadeset minuta nakon izlaganja suncu. Taj tip kože ima oko 12 posto stanovništva i za njega je preporučeno vrijeme izlaganja suncu bez zaštitnih sredstava do dvadeset minuta. Potreban zaštitni faktor za ovaj fototip je 15.
  • Tip 3 označava srednje svijetlu kožu, tamniju ili tamnu kosu, a boja očiju je svijetlosmeđa. Zbog dobre pigmentacije, taj tip kože je manje osjetljiv na opekline, no bez zaštite takva koža može ih zadobiti nakon pola sata izlaganja suncu. To je najčešći tip kože i prisutan je kod oko 78 posto populacije.
  • Tip 4 tamni je fototip (mediteranski tip), tamnije kože (maslinaste puti) i tamnije kose. Zbog jačega pigmenta, taj tip kože razvija opekline nakon 45 minuta izlaganja suncu. Taj fototip ima 8 posto populacije, a za njega se savjetuju kreme sa zaštitnim faktorom šest. Stoga je kvalitetna zaštita kože više nego potrebna. Osim izbjegavanja izlaganja najjačem sunčevu zračenju, koje svoj vrhunac dostiže od 11 do 16 sati, važno je nositi svijetlu i laganu odjeću dugih rukava i dugih nogavica, šešire ili kape, uz istodobno nanošenje i krema za sunčanje odgovarajućega zaštitnog faktora.

Oštećenje kože započinje izlaganjem suncu

Oštećenje kože je kumulativno i započinje s prvim izlaganjem suncu pa zato nikada nije dovoljno rano započeti štititi dijete od sunčeva zračenja. Zaštita kože već u dječjoj dobi može znatno smanjiti rizik od nastanka karcinoma kože poslije tijekom života (čak do 80 posto). Stoga zaštita od sunca tijekom djetinjstva ima važnu ulogu u sprečavanju štetnih posljedica kumulativnog djelovanja UV zračenja.
Osim kože, od sunca treba zaštititi i oči. Od svih vrsta zračenja koje Sunce isijava, na oko najopasnije djeluje UV zračenje. S obzirom na to da u posljednje vrijeme nastaju promjene u zaštitnom ozonskom sloju, intenzitet UV zraka se povećava, a time i njihova štetnost. Stoga je nošenje sunčanih naočala iznimno važno.
Oštećenja od sunca mogu biti akutna i kronična. Akutno oštećenje kože od UV zračenja manifestira se pojavom crvenila različitog intenziteta (opekline), dok se kroni-čna oštećenja odnose na kumulativno oštećenje koje će se poslije manifestirati u prijevremenom starenju kože, pojavi prekarcinoza i karcinoma, odnosno melanoma kože.
Akutna oštećenja UV zračenja na oči očituju se u nastanku fotokeratitisa (upale rožnice) i fotokonjunktivitisa (upala očne spojnice). Dugotrajno izlaganje UV zračenju može dovesti i do nastanaka zamućenja očne leće (katarakte), bjelkastih naslaga na bjeloočnici (pterygiuma) kao i do tumora kože vjeđa. Studije su pokazale da izlaganje očiju ultraljubičastom zračenju više od četiri sata na dan dovodi do tri puta veće opasnosti od razvoja katarakte u usporedbi s osobama koje nose zaštitne naočale s UV filtrima. Stoga, sunčane naočale treba nositi tijekom cijele godine, a važno je da ih nose i odrasli i djeca.

Dječja koža je osjetljivija

Kada je riječ o djeci, dječja koža je osjetljiva na sunce i lakše izgori nego koža odraslih. Naime, djecu mlađu od šest mjeseci starosti ne bi trebalo uopće izlagati suncu. Djecu koja su starija od šest mjeseci starosti, potrebno je zaštititi prikladnom odjećom, pokrivalima za glavu i zaštitnim sredstvima namijenjenim djeci, koja apsorbiraju i sprečavaju prodor UV zraka na kožu.

Iako većina štetnih posljedica izlaganja suncu ne nastupa u djetinjstvu, nova medicinska istraživanja potvrđuju da je zaštita djece od sunca izrazito važna jer postoji povezanost između prekomjernog izlaganja suncu u djetinjstvu i nastanka kožnih tumora u odraslih, ponajprije karcinoma, ali i malignog melanoma kože. Osim toga, učestalo izlaganje suncu do desete godine života odgovorno je za pojavu većeg broja madeža poslije u životu, a sunčane opeklina dobivene u ranom djetinjstvu rizik su za nastanak melanoma poslije u životu. Melanom je sve češći u mlađim dobnim skupinama.

Pretjerano izlaganje sunčevim zrakama, bilo da je riječ o sunčevoj svjetlosti ili o primjeni umjetnog izvora UV zraka (solarij), dovodi i do prijevremenog starenja kože, a simptomi su tamne mrlje na koži lica ili uopće pojava nejednolike pigmentacije, ranija pojava bora, kao i pojava elastoze (promjene na dubljim dijelovima kože, koje zahvaćaju vezivno tkivo).

Mrlje na koži lica, kao i bore, donekle se mogu ukloniti dermatološkim tretmanima i zahvatima, ali na promijenjenu teksturu kože ne može se djelovati, pa čak niti operacijski (face lifting). Upravo je zbog toga važno tijekom cijelog života kožu štititi kremama s odgovarajućim zaštitnim faktorom, nositi šešir ili kapu, ali i na vrijeme početi s anti­aging tretmanima (tretmani protiv starenja kože), već u dobi nakon tridesete godine života.

Smisao antiaginga je preventiva i sprečavanje prijevremenog starenja kože, odnosno odgađanje simptoma starenja kože. Jer ako se tek u starijoj životnoj dobi s već uznapredovalim, dubokim borama, krene s antiagingom, rezultati su skromniji. No to ne znači da rezultata nema već da se ne može postići onaj rezultat koji se možda želi. Rezultata će biti, bore će biti znatno manje uočljive, "mekše", i cjelokupni izraz lica znatno bolji. No od tretmana koji uključuju ispunjavanje bora hijaluronskom kiselinom (koja je neživotinjskog podrijetla), botoxom i stimulacijom kolagena (LPG lift ) osobe ne smiju očekivati pomlađivanje kože za dvadeset godina. Ti tretmani omogućuju izrazito "osvježenje" kože i izraza lica, tako da je najveći broj osoba vrlo zadovoljan. No treba spomenuti da postoji određeni broj osoba koje očekuju nerealan rezultat pa s pojmom "znatnog poboljšanja izgleda bore" nisu potpuno zadovoljne. Stoga je kod svih tretmana pomlađivanja lica važna trijaža, bilo da je riječ o zahvatima sa skalpelom ili bez njega.

Da bi se simptomi starenja kože lica pojavili što kasnije u životu, uz redovitu, svakodnevnu njegu kože lica, vrata, dekoltea i ruku, kao i cijelog tijela, potrebno je kod svakog izlaganja suncu nanositi kreme sa zaštitnim faktorom. Kada je riječ o starenju kože, iznimno je važna sama njega kože i zaštita od sunca, no ulogu u vremenskom starenju ima i genetika.

Geni nam određuju biološko starenje kože, koje mi ne možemo zaustaviti, a ubrzava se štetnim djelovanjem ultraljubičastih zraka. Takvo ubrzano starenje kože pod djelovanjem ultraljubičastih zraka sunca ili solarija naziva se fotostarenje kože (fotoaging), koje je najuočljivije na licu, vratu i dekolteu te na šakama. Pravilnom zaštitom od sunca, poštovanjem pravila o izlaganju suncu, upotrebom krema sa zaštitnim faktorom, simptomi fotostarenja kože mogu se znatno ublažiti.

Vrlo je važno znati odabrati odgovarajuće zaštitno sredstvo

To su pripravci koji štite od štetnog djelovanja UV zraka. Ambalaža zaštitnih sredstava obilježena je s oznakom SPF, tj. naznačeno je da sadrže zaštitu od UV zračenja. Što je sposobnost kreme za apsorpciju UV zraka veća, veći je i faktor zaštite. Kreme sa zaštitnim faktorom imaju na svojoj ambalaži oznaku SPF, što je kratica "Solar Protection Factor" i daje nam podatak koliko prosječno možemo ostati na suncu uz primjenu kreme s određenim zaštitnim faktorom, a da ne zadobijemo opekline.

Treba naglasiti da su kreme za sunčanje tek jedan segment u zaštiti od sunčeva zračenja. Ako se tek počinjemo izlagati suncu, i uz upotrebu kreme trebamo biti u hladu od 10 do 16 sati, u vrijeme najsnažnijeg UV zračenja, ili nositi odjeću i šešir sa širokim obodom te naočale s filtrom za UV zrake. SPF uglavnom označava zaštitu od UVB zraka, no ipak neki sastojci u kremi blokiraju i UVA zrake. Među sastojke koje upijaju i UVA zrake ubraja se avobenzon, oktokrilen, titanijev dioksid, cinkov oksid i Meroxyl SX.

Bez obzira na SPF broj, krema se mora iznova nanositi svakih sat ili dva, jer se aktivni sastojci počinju raspadati čim su izloženi sunčevoj svjetlosti.
Neki proizvodi nose natpis koji potvrđuje vodootpornost. No to se odnosi na razdoblje od 40 do 80 minuta. Stoga se savjetuje nanijeti kremu za sunčanje nakon svakog kupanja. Trenutačno se u svijetu jedino uvažava kriterij vodootpornosti američke Food and Drug Administration (FDA) po kojem je pripravak vodootporan ako ga nakon dva kupanja (plivanja) od 20 minuta ostane na koži 50 posto nanesenog.
Vrlo je važno spomenuti da niti jedna krema za sunčanje ne nudi 100 postotnu mogućnost zaštite od sunca.

Što nam zapravo SPF poručuje?

Kao što smo već rekli, SPF nam govori koliko prosječno možemo ostati na suncu uz primjenu kreme s određenim zaštitnim faktorom, a da ne zadobijemo opekline. Dakle, takva krema samo produljuje mogućnost boravka na suncu da ne zadobijemo opekline, ali ne omogućuje neograničenu duljinu izlaganja suncu.
Primjerice, ako uobičajeno bez zaštitnog faktora "izgorimo na suncu" za 20 minuta, zaštitni faktor SPF 15 omogućuje da na suncu ostanemo  sati, a da ne zadobijemo sunčane opekline. To znači da se minute u kojima ne izgorimo bez zaštitnog faktora pomnože s brojem zaštitnog faktora koji nanesemo na kožu i dobijemo vrijeme koje možemo ostati na suncu, a da pritom ne izgorimo (npr. 20 min x SPF 15 = 300 min ili 5 sati).

No povećanje zaštitnog faktora ne znači i proporcionalno povećanje duljine sigurnog izlaganja suncu.
Potrebno je još naglasiti i razliku između "Sunblock" i "Sunscreen" oznaka koje možemo vidjeti na ambalaži krema za zaštitu od sunca.
"Sunblock" označava sadržaj mineralnih sastojaka poput titanijeva dioksida ili cinkova oksida. Te se kreme teže razmazuju i ostavljaju trag na površini kože, a kožu štite tako što reflektiraju UV zrake. No unatoč tome ne pružaju 100 postotnu zaštitu od sunca.Kreme s oznakom "Sunscreen", štite kožu tako što apsorbiraju UV zrake i djelomično ih filtriraju, pri čemu manji dio UV zraka prodre u kožu.

Kada govorimo o zaštiti kod sunčanja, važno je znati da:

  • i za oblačnih dana možemo zadobiti opekline na koži
  • previše izlaganja suncu je opasno bez obzira na životnu dob
  • da nas zaštitne kreme štite, no ne neograničeno
  • sunce treba izbjegavati u razdoblju od 11 do 16 sati
  • ako ne osjećamo toplinu za vrijeme sunčanja, ipak možemo izgorjeti
  • UV zračenje djeluje štetno i na kožu i na oči
  • ljudi sa svijetlom kožom i svijetlom kosom osjetljiviji su na UV zračenje
  • preplanulost nas ne štiti od dodatnih opeklina
  • štetni učinci opeklina su kumulativni
  • UV zračenje štetno je i zimi
  • djecu treba posebno dobro zaštiti
  • tamnija koža ne čini osobu atraktivnijom
  • refleksija UV zračenja na pijesku i vodi također je znatna
  • što nam je sjena kraća, to je UV zračenje opasnije
  • opekline se mogu zadobiti i za vrijeme boravka u vodi
  • na većoj nadmorskoj visini UV zračenje je štetnije
  • sjena štiti od sunca djelomično, jer ne štiti i od raspršenog i reflektiranog UV zračenja, koje također može biti toliko jako da izazove opekline.

Zaštitni faktor koji ćemo upotrijebiti također ovisi o planiranoj duljini boravka na suncu. Ako ne možemo izbjeći izloženost sunčevim zrakama od 11 do 16 sati, što je bitno za profesije koje rade na otvorenom i ne mogu se skloniti od štetnih utjecaja sunca, potrebno je upotrijebiti najjači zaštitni faktor.

Za pravilno nanošenje zaštitnih sredstava potrebno je znati da zaštitna sredstva na kožu treba nanijeti pola sata prije izlaganja suncu.
Kako sredstva za zaštitu od sunčanja nestaju znojenjem ili kupanjem, potrebno ih je ponovno nanositi svaka dva sata. Niti jedna krema, ma koliki SPF sadržavala ne pruža stopostotnu zaštitu od sunca. Dakle, samo pridržavanjem uputa o zaštiti od UV zračenja možemo uvelike pridonijeti zdravlju naše kože.