Tijelo u kojem živimo sretno - otkrijte pravu mudrost i snagu tijela

Nerealna očekivanja

Za tijelo, a ne protiv njega

Većina nas ima barem jedan dio tijela kojim nismo zadovoljni, koji je, uglavnom nepotrebno, izvor nesigurnosti i frustracija. Možda su žene pod još većim pritiskom od muškaraca, jer tradicionalno se nazivaju ljepšim spolom, a češće su izložene pogledima i procjenama, kao da su njihova tijela predmeti. Ako nismo zadovoljni svojim izgledom i ne osjećamo se dobro u svom tijelu, često na neki način sami kažnjavamo sebe.

Najčešće to radimo uskraćivanjem hrane, držanjem dijeta koje nisu uvijek zdrave. Ako ne postignemo očekivane rezultate u vremenskom roku koji smo si zadali, uzlazimo u novi krug negativnih osjećaja, u spiralu nezadovoljstva koja nas vodi sve dublje u problem. Često usvajamo neki oblik prehrane jer je u modi, zato što imamo ideju koja nas vodi u odabiru prehrambenog stila, a pritom ne slušamo svoje tijelo. Nismo svi jednaki, naša tijela, metabolizmi, krvne grupe, životna dob, hormonalna ravnoteža čine veliku razliku.

Upravo zato nekome će odgovarati sirovojedstvo, nekome veganska prehrana, nekome paleo prehrana. Važno je slušati svoje tijelo i dati mu podršku odabirom onog načina prehrane koji nam donosi osjećaj zdravlja i unutarnje ravnoteže.

Ponekad se kažnjavamo bespoštednim vježbanjem, kad ambicija i ego preuzmu kontrolu i jedino je važno natjecanje. Tijelo postaje izrabljivani instrument u svrhu ostvarenja uspjeha, nagrada ili novca. Sve to radi protiv tijela, a ne za tijelo.

Tijelo kao hram duše

Pozitivan i zdrav odnos prema svom tijelu i prihvaćanje tijela onakvog kakvo jest može se postići vježbanjem joge. Jogijska filozofija tijelo smatra hramom duše, dragocjenim sredstvom koje nosi tijelo kroz život i različita iskustva u kojima duša uči i razvija se. Tijelo se sastoji od više slojeva pa tako, osim fizičkog, vidljivog tijela, postoje i suptilna energetska tijela. Jedan od posebnih izazova u osobnom razvoju pomoću joge je osvijestiti te suptilne dimenzije tijela, što će pomoći da se umanji zaokupljenost fizičkim tijelom.

Joga na Zapadu postaje sve popularnija jer su mnogi prepoznali njene brojne pozitivne učinke na fizičko, mentalno i emotivno zdravlje. S jedne strane, mediji podržavaju jogu kao važnu i korisnu disciplinu, ali s druge strane – slika o jogi nije imuna na trenutne trendove i počinje se tretirati na način koji može iskriviti njeno stvarno značenje. Uz temu joge često ćemo danas vidjeti atraktivno, mršavo, mlado, gipko tijelo. Takva slika može, nažalost, poslati pogrešnu poruku i odbiti upravo one kojima bi mogla najviše koristiti.

Cilj joge

Zamislite koliko je samo potrebno hrabrosti onima čija tijela nisu takva da se odluče doći na sat joge. No ako se othrvate slici joge u kojoj su svi vitki, savršeni i mogu izvoditi nevjerojatne jogijske položaje te postanete redovit vježbač joge, vidjet ćete da je stvarnost sasvim drugačija. Različitost je uvijek dobrodošla pa će na „običnom“ satu joge biti prisutan pravi život, fizička tijela svih oblika i veličina.

Cilj joge nije imati savršeno tijelo i izvoditi zadivljujuće asane kojima ćete impresionirati druge. Joga je disciplina u kojoj razvijamo svjesnost radeći istovremeno s tijelom, umom i osjećajima. U joga studiju nema zrcala. Na svojoj smo prostirci u svom posebnom prostoru. Usmjereni na sebe i svoj dah, na svoju nutrinu. Joga je promatranje sebe iznutra, njegovanje tijela izvođenjem asana, njegovanje uma koncentracijom i meditacijom, osvješćivanje energetskog tijela tehnikama disanja, promatranje osjećaja koji se javljaju za vrijeme prakse.

Svaki sat joge daje nam priliku da sve te dimenzije povežemo u skladnu cjelinu jer i sama riječ joga znači: povezati. Svako tijelo u sebi krije prekrasnu tajnu – ono skriveno, suptilno tijelo, onu blistavu unutarnju energiju i ljepotu koja se razvija i oslobađa redovitom praksom.

Kako pristupiti sebi

Odnos prema tijelu uglavnom se gradi kroz to kako se osjećamo u svom tijelu, kako opisujemo svoje tijelo i što mislimo kakvima nas drugi vide. Neiz­bježno je da se ponekad uspoređujemo s onim što vidimo oko sebe. Ako smo nesigurni, počet ćemo se ravnati prema vanjskim mjerilima koja nisu stvarna.

Joga nas ne ohrabruje da gledamo oko sebe, da se uspoređujemo ili natječemo s drugima. Smisao nije u pokazivanju vlastitih vještina. Nije potrebno tjerati tijelo preko granica vlastitih mogućnosti da bismo izveli neku asanu koja se smatra teškom, koja izgleda atraktivno, pa će nam se svi diviti. Ako vas netko nasilu namješta u zahtjevan položaj, a vi sami još niste spremni za to, zapitajte se je li to stvarno joga. Joga nije u vanjskoj formi, nego u unutarnjem procesu koji će svaki vježbač sam prilagoditi svom trenutnom stupnju osobnog razvoja. Upravo zato je joga prikladna za svakoga, bez obzira na građu tijela, gipkost, životnu dob.

Vježbajući jogu, promatramo svoj unutarnji prostor, svoj dah, osjete u tijelu i reakcije svog vlastitog uma tijekom izvođenja asana. Često se prilikom izvođenja asana zatvaraju oči kako bismo još intenzivnije osjetili ono što se događa unutra. Joga nas ohrabruje da osjetimo što naše tijelo može, a ne kako izgleda. Za vrijeme vježbanja osjećamo svoje mišiće, svoj dah, procese koji se događaju u tijelu i ne stignemo razmišljati o tome da imamo mlohave nadlaktice ili prevelik trbuh.

Snaga koju niste ni mislili da imate

Kad uđete, primjerice, u položaj ratnika i otkrijete da vam je dah odličan saveznik u držanju položaja, kako vas vaše tijelo podržava snagom koju niste ni mislili da imate, a um je smiren i odlučan da ostanete mirni i koncentrirani na disanje, preplavit će vas duboki osjećaj mira i zadovoljstva. Uživati u praksi, u zvuku svog daha, smirenoj atmosferi i unutarnjem fokusu prava je vrsta nagrade za svakog vježbača, način da učimo prihvatiti sebe. Sve nam to pomaže da razvijemo poseban osjećaj za sebe, istinski prihvatimo sebe u svom tijelu.

Prekrasno je vidjeti na satu joge da svatko ima svoje jake i slabe strane. Neke ćemo asane izvoditi s lakoćom, a druge predstavljaju izazov. Prihvatiti svoje jake i slabe strane opuštajuće je iskustvo. Ako možda u nekom trenutku za vrijeme vježbanja primijetimo da se javljaju negativni osjećaji, ljutnja kad nismo uspjeli izvesti neku asanu ili zavist zato što osoba koja vježba pokraj nas sve naizgled radi s lakoćom, zaustavimo se na trenutak da bismo promotrili takve osjećaje. Kad nema natjecanja, ljudi prestaju biti protivnici, postaju saveznici. Ako osvijestimo i promotrimo negativne osjećaje, shvatit ćemo koliko su nepotrebni. Moći ćemo nastaviti s osjećajem rasterećenja i slobode.

U jednom trenutku svoje prakse s olakšanjem ćemo shvatiti da smijemo biti nesavršeni. Nesavršeni prema tuđim mjerilima i slici koja nam je nametnuta izvana. U sebi osjećamo nešto sasvim drugačije. Snagu svog tijela, važnost suptilnih energija, svoju ljepotu. S vremenom se mijenja program koji imamo u glavi: nisam dovoljno lijepa, debela sam, slaba sam, nisam gipka, imam preveliko ovo ili ono... Joga će pomoći da razvijemo pravo samopoštovanje uza sve „nedostatke“ koji se razlikuju od propisanog idealnog izgleda.  

Unutarnje biće od posebne, blistave energije

Postupnim razvojem svoje jogijske prakse otkrivamo svoje unutarnje biće sastavljeno od posebne, blistave energije. Polako pomičemo vlastite granice iznutra, strpljivo i suosjećajno prema sebi, poštujući sebe, voleći svoje tijelo. Redoviti vježbači joge mogu potvrditi da nakon nekog vremena stalne prakse imaju pozitivniji stav prema svom tijelu. Mnoga psihološka istraživanja potvrđuju da je joga moćno terapijsko sredstvo protiv poremećaja prehrane.

Kad istinski radimo s tijelom, osluškujući sve njegove unutarnje poruke, stvaramo sklad, stvaramo čistu ljepotu, bez obzira na to kakvog je tijelo oblika. Počinjemo cijeniti tu ljepotu i prestajemo biti nasilni prema svom tijelu. Fizičko tijelo će postati jače, gipkije i zdravije, no otkrit ćemo da se prava ljepota nalazi unutra.

Prihvaćenjem sebe takvima kakvi jesmo u ovom trenutku – jer nam ne treba ništa dodati i ništa oduzeti – sjajit ćemo iznutra svjetlom smirenosti, prihvaćanja sebe i drugih.