Idealna ljetna prehrana je ona koja hladi, vlaži, uravnotežuje i osvježava te naglašava prirodno slatku hranu s dodatkom gorke (hladi i čisti) i opore (uravnotežuje i tonira). U hranu slatkog okusa spadaju mlijeko i mliječni proizvodi (vrhnje, maslac, maslo), većina žitarica (pogotovo pšenica, riža i ječam), većina mahunarki (poput graha i leće), slatko voće (banane i mango) i određena kuhana hrana (mrkva, slatki krumpir i cikla). Gorak okus prevladava u zelenom lisnatom povrću (zelenoj salati, špinatu, kelju, zelenom kupusu), ostalom povrću (tikvicama i patlidžanu), začinima (kurkumi, piskavici, maslačkovu korijenu) i određenom voću (grejpu i maslinama). Pod oporu hranu spadaju voće (šipak i brusnica), povrće (brokula, cvjetača, artičoka, šparoga, repa), žitarice (raž, heljda, kinoa), izdanci, začini (kurkuma i mažuran).

Salate i svježe zeleno povrće rashlađuju i najbolje ih je jesti u vrijeme ručka, kada je probavna vatra najjača – tako neće doći do stvaranja vjetrova.

Smanjite unos rafiniranih ulja i masnoća jer pojačavaju vatru. Zamijenite ih hladnim prešanim uljima i maslom (ghee, pročišćeni maslac od kravljeg mlijeka). Maslo je dostupno u specijaliziranim prodavaonicama zdrave hrane i na nekim ekološkim imanjima, a možete ga pripremiti i sami. Sadržava hranjivu vrijednost mlijeka od kojeg je napravljen, a ne djeluje negativno na probavu (poput mlijeka kod dijela populacije), već je, dapače, poboljšava i na taj način sprječava nastajanje bolesti.

Mlijeko i sireve jedite umjereno. Na dan popijte barem jednu šalicu domaćeg jogurta koji je, uz ostalo, bogat izvor kalcija te poboljšava probavu i imunitet. Izbjegavajte voćne jogurte jer je voće u njima uglavnom konzervirano šećernim sirupom ili aditivima (boje, stabilizatori), smrznuto, u formi voćne kaše, voćnog sirupa ili marmelade.

Hrana bi trebala biti svježa i, po mogućnosti, organska. Izbjegavajte meso i mesne proizvode, slano, masno i prženo, obrađenu, pakiranu i konzerviranu hranu te umjetne sastojke.

Naša probavna vatra je tijekom ljetnih vrućina niska, stoga često osjećamo smanjenje apetita. Trebamo poštovati tu promjenu jedući umjereno. Izbjegavanje ili kašnjenje obroka može uzrokovati prekomjernu želučanu kiselinu, zato svakog dana jedite na vrijeme.
Sladoled je trostruka opasnost za slezenu – hladan, sladak i od mlijeka, težak je za slezenu i ne olakšava tijelu da se nosi s vlažnim vrućim vremenom.

Treba izbjegavati ljute začine poput đumbira, crnog papra, čilija i ljutih papričica, a dodavati rashlađujuće kao što su korijandar, kardamom, anis, kurkuma, kim, cimet, origano i bosiljak.