Ketoza

Ketogena prehrana temelji se na ograničenom unosu ugljikohidrata, povećanom unosu masti i umjerenom unosu bjelančevina – s ciljem da tijelo više ne uzima ugljikohidrate kao glavni izvor energije, nego ponajprije masti. Pritom je važno u organizam unijeti dovoljnu količinu bjelančevina jer su one pokretači biokemijskih reakcija.

Naime, pri iskorištavanju masti za energiju u tijelu se odvija metabolički proces ketoza (naziv potječe od ketona koji su produkti razgradnje masti). U stanju ketoze masnoće se učinkovito troše, pa se tako mogu brže smanjiti prekomjerne masne naslage. Pobornici klasične ketogene prehrane smatraju da je organizam najlakše potaknuti na ketozu kad se prehrana temelji na mastima i bjelančevinama iz mesa, ribe, jaja, sira, orašastih plodova, sjemenki i zelenoga povrća.

Inačica s biljnim namirnicama

No, zbog sve većih etičkih i ekoloških dilema o namirnicama životinjskog podrijetla, neprestano raste broj vegetarijanaca i vegana, a biljnoj hrani često daju prednost i ljudi čiji jelovnik nije isključivo vegetarijanski. Tako je ketogena prehrana dobila prigodnu „eko-keto“ inačicu s biljnim namirnicama.

Poznati američki prehrambeni stručnjaci već su o tome napisali priručnike. Liz MacDowell, osnivačica portala Meatfreeketo.com, objavila je novi naslov Vegan Keto, a praktičar funkcionalne medicine dr. Will Cole predstavio je knjigu The Ketotarian (Ketotarijanac). U Velikoj Britaniji, pak, sve su popularniji „eko-keto“ jelovnici u restoranima i hotelima.

Paziti na mahunarke

Nutricionistkinja Ivana Šimić, voditeljica savjetovališta o biljnoj prehrani u udruzi Prijatelji životinja te stručna suradnica Adhara centra za nutricionizam i ajurvedu, smatra da tijekom ovakve dijete treba paziti da se ne zanemare dragocjeni izvori nutrijenata.

„Masnoće u ovom slučaju nisu problematične jer je na raspolaganju imamo širok izbor – primjerice, kokosovo, maslinovo i avokadovo ulje te sjemenke i orašaste plodove. No, budući da se u ketogenoj prehrani ugljikohidrati svode na minimum, to uključuje i mahunarke jer su bogate ugljikohidratima. Kako su mahunarke važni izvori bjelančevina, željeza i cinka, svakako valja razmisliti o njihovoj nadoknadi putem suplemenata ako se mahunarke izbacuju iz prehrane.

Stoga se preporučuje, a i lakše je, planirati nešto ‘opuštenije’ varijante ketogene prehrane, u kojima je dopuštena određena količina mahunarki i takozvanih pseudožitarica: heljde, kvinoje i amaranta“, kaže nutricionistkinja. Pritom upozorava da se pravila ketogene prehrane ne mogu primjenjivati općenito jer različiti organizmi imaju različite potrebe. Prehrana, ponajprije, mora biti individualno prilagođena i dugoročno održiva.