• Neka vam se na meniju često nađe grah (bilo u juhama ili salatama), posebice crni koji u ovojnici ima visok sadržaj antioksidansa te može zaustaviti kolanje estrodiola, oblika estrogena koji je problem za žene sklone raku dojke.
  • Kad god možete uživajte u svim vrstama bobica, posebice kupini koja sadržava mnogo antioksidativnih, protuupalnih, antikancerogenih sastojaka te jedinstveni oblik antocianina koji je povezan sa smanjenim stopama oboljenja od raka gornjih dišnih puteva i probavnog trakta.
  • U ovojnici grožđa i drugog tamnog voća nalazimo resveratrol, sastojak za koji se u medijima tvrdi, no znanost se o njemu još nije izjasnila, da je najvažniji u ostvarivanju dugovječnosti. Na američkom tržištu dostupan je i kao dodatak prehrani.
  • Ne zaboravite na svemoćnu brokulu čiju učinkovitost dokazuje više od 300 znanstvenih studija i koja je jedan od najprirodnijih izvora sulforofana, sastojka koji stimulira enzime u tijelu na borbu protiv stanica raka te tako sprječava sve vrste raka, posebice dojke i prostate.
  • Vrlo je važno svakog dana piti od dvije do četiri šalice organski uzgojenog zelenog čaja koji pomaže stanicama koje su pri kraju životnog ciklusa da umru. To je iznimno važan proces jer rak uzrokuju upravo stanice koje su nastavile rasti i mutirati nakon svojeg normalnog životnog vijeka.
  • Svemu navedenome dodajte i slasne gljive koje, prema nekim autoritetima integrativne medicine, zbog svojeg sastojka beta glukana djeluju protuupalno i antikancerogeno. Istraživanje objavljeno u International Journal of Cancer pokazuje kako žene koje svakodnevno jedu 10 grama gljiva imaju 64 posto manju mogućnost da obole od raka od onih koje ih ne jedu toliko.
  • Nemojte zaobići ni soju i njezine proizvode koji pomažu u smanjenju količine kolajućeg estrogena u tijelu te tako umanjuju rizik od raka dojke i prostate.
  • Pri spremanju svakog obroka dodajte kurkumu, čarobni indijski začin koji zaustavlja upale i regulira faktor nekroze tumora, kemijski spoj u tijelu koji potiče rast raka.

Volim te, zeleno

Za dobro zdravlje i dug život prehrana bi nam se trebala temeljiti na biljkama – svježem organskom voću i povrću te cjelovitim žitaricama. Priroda ih je osmislila kao najbogatiji izvor hranjivih tvari koji ojačava imunosni sustav. Voće i povrće, posebice tamnozeleno lisnato i raznobojno (u kojemu je najviše antioksidansa), pomaže tijelu u metabolizmu zasićenih masnoća, dok vlakna sadržana u mnogim cjelovitim žitaricama (zob, kukuruz, smeđa riža, ječam) zaustavljaju djelovanje nekih kancerogenih tvari i olakšavaju tijelu prepoznavanje stanica koje treba uništiti.

New Scientist je objavio kako zeleno povrće koje jedemo čak mijenja naše gene! Dr. Chen-Yu Zheng sa Sveučilišta u Nanjingu u Kini sa svojim je kolegama dokazao da neke biljke poput kupusa, brokule i riže mijenjaju ponašanje naših gena na načine dosad nepoznate znanosti. Tvrdi da su dijelovi biljne RNK nađeni u krvotoku ljudi i krava, što znači da preživljavaju probavu i kruže tijelom te djeluju na više od 50 gena. Upravo bi ovo istraživanje moglo biti karika koja je nedostajala u razumijevanju djelovanja prehrane na čovjekovo zdravlje i dug život.

Važno je spomenuti da naša dugovječnost uvelike ovisi i o dobrom funkcioniranju jetre koja je ključna za izlučivanje toksina iz tijela. A kako biste taj organ održali zdravim, potočarka, divlje začinsko bilje i kopriva (u obliku čaja ili juhe) trebaju postati učestali gosti vaše kuhinje.