Ali ne samo to. Ona može doista utjecati na osjećaj smirenosti, opuštenosti, na koncentraciju, ali i na otpornost organizma na različite bolesti. Štiteći krvožilni sustav, čisteći organizam i pripremajući ga za hladnije dane, možemo preduhitriti i spriječiti tipične jesenska tegobe koje se javljaju kod promjenjivih temperatura i vremenskih uvjeta.
A čim nam to pođe za rukom, bit ćemo spremniji na akciju, pa nas čak ni lošije vrijeme ni kraći dani neće spriječiti da nasmijani i puni elana uživamo u blagodatima jeseni. Kao što znamo, upravo je jesen bogata raznim vrstama voća i povrća koje je priroda stvorila, uz ostalo i zato da bi se pobrinula za naše tijelo. Na nama je samo da ispružimo ruke prema njezinoj šarenoj trpezi, odaberemo najbolje za sebe i tako razveselimo um, duh i tijelo.
1. Magnezij i kalij protiv stresa, za dobar san
Cjelovite žitarice, mlijeko, mliječni proizvodi, krumpir, mahunarke, muesli, lješnjaci i orasi – sve su to namirnice bogate magnezijem koji je iznimno važan za uklanjanje stresa. A u jesen, kada nas nakon godišnjih odmora očekuju novi opsežni i zahtjevni radni zadaci, stres je gotovo neizbježan. Pa kad se već priroda pobrinula da nam ih velikodušno podari u ovo doba godine, zašto onda ne povećati unos mladoga graha, lješnjaka i oraha u organizam, što će pridonijeti našim mentalnim sposobnostima.
U knjizi 'Minerali' dr. Ulrich Strunz i dr. Andreas Jopp tvrde da je magnezij prijeko potreban za osjećaj unutarnjeg mira jer je najučinkovitija tvar protiv stresa, a djeluje brže od bilo koje vježbe opuštanja. Posljedica su smirenost i dobri živci. Magnezij će vam pomoći i da lakše zaspite, a kvalitetan san je jedan od pokretača dobrog raspoloženja. Osim toga, magnezij je potreban za proizvodnju energije u mišićima i srcu. Pripazite li, dakle, na povećani unos magnezija, imat ćete pregršt razloga da se radujete novom godišnjem dobu.
Uz magnezij, gotovo jednako važan element je kalij. Mnogi procesi u organizmu ovise upravo o njihovu omjeru. Ako nam nedostaje magnezija, poremetit će se i procesi koji ovise o količini kalija. Namirnice bogate kalijem su paradajz, mahune, grašak, krumpir, a od voća to su banane, smokve i suho voće. Stoga je jesen pravo vrijeme da izbalansirate magnezij i kalij u svojem organizmu i poboljšate rad mišića i živaca.
2. Cink za jači duh
Ne treba zaboraviti da prosječni Europljanin na godinu oboli barem tri-četiri puta od prehlade, a cink djeluje protiv 40-ak virusa. Sjetite se da je najučinkovitiji lijek protiv virusnog herpesa upravo cinkova mast jer cink ima sposobnost vezanja na virus i tako mu, slikovito rečeno, usporava djelovanje. Slično djeluje i protiv virusa prehlade i gripe.
Trajanje prehlade cinkom se može upola smanjiti. Kad već govorimo o blagodatima cinka, spomenut ćemo da je Casanova obožavao jesti kamenice jer u 100 g sadržavaju 85 mg cinka koji potiče proizvodnju testosterona, a kao što znamo, taj hormon potreban je podjednako i ženama i muškarcima jer daje energiju i jača spolni nagon. Cink se ubraja u mikroelemente, odnosno u minerale u tragovima, jer ga u organizam treba unositi u manjim količinama – točnije samo do 100 miligrama na dan.
Unatoč tome, iznimno je važan za mnoge procese u tijelu. Uz ostalo, potreban je za rast i razvoj novih stanica, ubrzava zacjeljivanje rana, jača imunitet potičući dozrijevanje T limfocita, skraćuje virusne infekcije, pomaže u smanjenju kolesterola, jača duh i osnažuje organizam, podiže raspoloženje i smanjuje apsorpciju i taloženje teških metala.
Od namirnica magnezijem su bogate pšenične klice i žitarice (osobito raž), pivski kvasac, sjemenke bundeve, suncokreta i sezama, plodovi mora i mahunarke poput soje, graha, graška, slanutka i leće, ali i orasi, lješnjaci, bademi, nemasno mlijeko i meso, riba, jaja, kikiriki, brokula, cvjetača, kelj pupčar, kupus i gljive, kojih nakon jesenskih kiša ima u obilju.
3. Željezo za dobro raspoloženje
Za dobro raspoloženje posredno je u našem organizmu zaduženo i željezo. Nedostatak željeza manifestirat će se nerijetko umorom i glavoboljom. Ali to su samo vanjski simptomi i lako ih je detektirati i barem privremeno ukloniti. No oni pritajeni su dalekosežniji i odnose se na opadanje radnih i intelektualnih sposobnosti na poslu ili u školi te slabiji intelektualni razvoj i socijalni napredak u djetinjstvu. Drugim riječima – željezo izravno utječe na rad mozga.
Proces počinje s hemoglobinom. On je prijenosnik kisika u organizmu i što ima više hemoglobina, mozak i ostali vitalni organi bit će bolje opskrbljeni kisikom, no sve uz uvjet da u krvi ima dovoljno željeza. Jedno istraživanje pokazalo je da se već uz 20 posto manje željeza pokazuju simptomi umora, slabije koncentracije i manjka vitalnosti, dok se popunjavanjem zaliha povećavaju sposobnosti učenja i pamćenja. Apsorpciju željeza lako ćemo povećati mediteranskom prehranom – zelenom salatom s octom i uljem, čašom crnog vina te ribom i mesom.
Oni koji meso ne jedu, poboljšat će apsorpciju željeza povećanim unosom vitamina C. Osim toga, suhe marelice, šljive, blitva, listovi repe, ječam, žitarice, brokula, sjemenke... sve su to namirnice čijim konzumiranjem u kombinaciji s vitaminom C povećavate apsorpciju željeza i pomažete mozgu da bolje i brže apsorbira nove informacije.
.png)
.png)
