Više nije tajna da čokolada dobro djeluje na raspoloženje potičući mozak da otpušta hormon sreće. No istraživanja idu dalje i znanstvenici otkrivaju da sva hrana koju jedemo utječe na lučenje određenih neurotransmitora u mozgu, a oni pobuđuju određene emocije. To znači da bismo odabirom hrane mogli ublažiti različite negativne emocije, odnosno potaknuti pozitivne. Time se bavi i domaći stručnjak dr. Sandi Krstinić koji je obuhvatio saznanja o ovoj temi u knjizi Neuronutricionizam – prehrana prema emocijama.

Jeste li, primjerice, znali da blago kisela hrana poput kefira, sira i drugih mliječnih proizvoda može ublažiti ljutnju inhibirajući tvari u mozgu koje je izazivaju? Ili da mesna i slana hrana zbog udjela proteina koji potiču stvaranje neurotransmitora akcije – noradrenalina, ublažava tjeskobu i depresiju?

Ako ste pak tužni, često ćete instinktivno posegnuti za slatkim ili jelima od žitarica jer složeni ugljikohidrati potiču lučenje serotonina, hormona zaslužnog za osjećaj sreće i optimizma. Kako iskoristi hranu za psiho-fizički boljitak, dr. Krstinić objašnjava na stranicama svoje knjige dijeleći namirnice ne prema njihovu sastavu, već prema utjecaju na sintezu neurotransmitora i time na nastanak osjećaja.

Četiri skupine namirnica

U prvu skupinu ubrajaju se namirnice koje potiču sintezu dopamina, neurotransmitora koji nas stabilizira i potiče dobro raspoloženje. To su voće, povrće i mala količina alkohola. U drugu skupinu idu namirnice noradrenalinskog tipa, tj. one koje potiču sintezu neurotransmitora odgovornog za povećanu energiju, volju i polet. Treba ih uzeti u stanju bezvoljnosti ili tjeskobe. To su proteini iz ribe i mesa. Bolji je odabir bijelo meso jer istovremeno potiče sintezu hormona sreće, dok će nas crveno meso potaknuti na agresiju i bijes.

Treća skupina namirnica je serotoninskog tipa. To su one koje potpomažu nastanak hormona sreće koji nam je potreban u trenucima tuge i melankolije. Tomu će pomoći žitarice, masnoće i slatkiši. Žitarice možemo obilato konzumirati, no prednost treba dati cjelovitima. Zbog visokog udjela vlakana njihove aktivne tvari kontinuirano se otpuštaju u krv.

Od jutra do večeri

Četvrta skupina namirnica potiče sintezu GABA neurotransmitora koji umiruje ljutnju. To su prije svega mlijeko, jogurt, kefir, sir, mliječni namazi i slično. Ako su ove namirnice bogate masnoćama, njihovo se djelovanje širi i na umanjivanje tuge. U svojoj knjizi dr. Krstinić navodi i takozvani peti element, vodu, koju treba uzimati stalno, bez obzira na emotivna stanja, jer potiče mentalnu i fizičku dobrobit, a odmah iza nje su sjemenke i orašasti plodovi koji potiču funkcije mozga.

Prema autoru ove knjige, emocije se tijekom dana izmjenjuju u ciklusima i to bi trebalo osvijestiti. Stoga bi dan trebalo početi obrokom na bazi mliječnih proizvoda jer se svi, kaže on, budimo s 'fiziološkom ljutnjom duha'. Ako se budimo nešto kasnije i dobro smo naspavani, mliječnim namirnicama treba dodati i ugljikohidrate.

Kako se dan približava podnevnu, jutarnju ljutnja ustupa mjesto prijepodnevnoj dominaciji tuge pa u mozgu treba povećati razinu serotonina, što ćemo postići konzumiranjem kruha, peciva, tjestenine, riže, krumpira i mahunarki. Poslijepodne zapadamo u fiziološku tjeskobu i bezvoljnost, u čemu pomaže proteinski obrok od ribe ili bijelog mesa.

Predvečer, kad nastupi umor, a dan još nije gotov, prednost treba dati crvenom mesu jer ima adrenalinsku komponentu koja potiče energiju, savjetuje autor. Zaključuje da su osjećaji koje proživljavamo veoma raznoliki pa je jasno da i prehrana s obzirom na emocije treba biti raznolika. Tada ni naše tijelo ni duša neće ostati ni bez jedne važne hranjive tvari.