Brojne studije potvrđuju dugoročne koristi nordijske dijete, osobito za zdravlje srca i krvožilnog sustava. Ova dijeta može pomoći u smanjenju krvnog tlaka, smanjenju upalnih procesa u tijelu i poboljšanju razine kolesterola. Također je povezana s manjim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2, pretilosti i određenih vrsta raka.
Riječ je o prehrambenom režimu koji je sve popularniji zbog svojih zdravstvenih benefita, ali i ekološki održivih principa. Ovaj način prehrane oslanja se na tradicionalne namirnice koje dolaze iz nordijskih zemalja – Danske, Finske, Norveške, Švedske i Islanda i inspirirana je lokalnim, sezonskim namirnicama koje su dio stoljetne tradicije ovih područja. Razvila se kao odgovor na zabrinutosti vezane uz rastuću stopu pretilosti i nezdravih prehrambenih navika u nordijskim zemljama.
Godine 2004. skupina skandinavskih nutricionista, kuhara i znanstvenika osmislila ju je kako bi stvorili zdraviji i održiviji način prehrane. Mogli bismo ju nazvati i sestrinskom dijetom mediteranske jer nastoji ponuditi slične prednosti. Postala je sveprisutna u svijetu zdrave prehrane i wellnessa, s brojnim kuharima i stručnjacima koji su počeli promovirati njezine vrijednosti. Iako je dijeta nastala kao odgovor na prehrambene izazove u Skandinaviji, njezina jednostavnost i fokus na svježe, neobrađene namirnice učinili su je popularnom i izvan tih granica. Tako ju je, u nadolazećim danima moguće implementirati i na našim područjima.
Posebno je prikladna za ljude koji traže jednostavan, ali ukusan režim prehrane. Budući da se temelji na cjelovitim i prirodnim namirnicama, ova dijeta može biti privlačna onima koji izbjegavaju prerađenu hranu. Iako nordijska dijeta nije striktno vegetarijanska, pogodna je i za one koji žele ograničiti unos mesa, jer nudi obilje biljnih proteina.
Nastojte kupovati sezonsko povrće i voće, po mogućnosti s lokalnih tržnica. Tako se približavate izvornom konceptu nordijske dijete. Većina obroka trebala bi biti na bazi povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica. Zob, raž, ječam i integralna pšenica ključni su elementi bogati vlaknima, a pomažu stabilizirati šećer u krvi. Meso i riba mogu se konzumirati, ali u manjim količinama. Koristite ulje repice ili maslinovo ulje, izbjegavajte rafinirana ulja i margarin. Uključite jogurt, kefir ili druge fermentirane namirnice kako biste podržali zdravlje crijeva. Orašasti plodovi poput badema i sjemenke (npr. lanene) često su uključeni u svakodnevnu prehranu. Održavajte obroke jednostavnima i bez previše obrade. Kuhajte kod kuće što je više moguće, uz minimalnu upotrebu industrijskih dodataka.
Kada započnete s nordijskom dijetom, možete očekivati osjećaj poboljšanja energije i mentalne jasnoće. Zbog visokog udjela vlakana i antioksidansa, većina ljudi doživi bolje probavno zdravlje, stabilniju razinu šećera u krvi i smanjenje upalnih stanja u tijelu. Iako se rezultati u smislu mršavljenja mogu pojaviti postepeno, ključ ove dijete je dugoročna promjena u načinu života koja podržava trajno zdravlje, a ne brzi gubitak kilograma.
Želite li iskušati ovaj način prehrane na jedan dan, predlažemo sljedeći pristup tijekom jednog dana:
Doručak: Zobena kaša s mlijekom ili jogurtom, posuta sa svježim bobicama (npr. borovnice ili maline), cimetom i malo meda, a potom i zeleni čaj ili kava (po izboru).
Užina: Šaka orašastih plodova (npr. orasi ili lješnjaci) ili jedna jabuka
Ručak: Salata od svježeg povrća (npr. krastavci, rajčica, paprika) s preljevom od maslinovog ulja i limunovog soka. Pečena riba (npr. losos ili pastrva) sa začinim te kuhani krumpir ili kvinoja kao prilog.
Večera: Pohano ili pečeno povrće (npr. brokula, mrkva, cvjetača) s maslinovim uljem i začinima. Piletina ili puretina (kuhana ili pečena) sa salatom od kupusa. Integralni kruh (po izboru).
