Prisutnost pčela pokazatelj je zdravlja okoliša. Naš opstanak ovisi o pčelama jer one su najvažniji oprašivači biljaka na planetu, što znači da su ključne za proizvodnju hrane. No, broj ovih plemenitih kukaca alarmantno se smanjuje zbog nekontrolirane uporabe insekticida i pesticida, klimatskih promjena i tehnoloških elektromagnetskih zračenja.
Pozivajući na očuvanje pčela, Ujedinjeni narodi su 2017. godine proglasili 20. svibnja Svjetskim danom pčela. Njegovo je ovogodišnje geslo “Angažiraj se za pčele“ jer svatko može pridonijeti da one imaju sigurnija i čišća staništa. Njegujte u svom okolišu medonosno bilje i drveće, a pritom svakako izbjegavajte uporabu kemijskih sredstava.
Iscjeljujuće djelovanje pčela na ljudsko zdravlje najčešće se poistovjećuje s apiterapijskom primjenom meda, propolisa, matične mliječi, peluda, voska i pčelinjeg otrova. No, apiterapija nije samo uporaba pčelinjih proizvoda, nego i spoznaja da su pčele iskonski povezane s prirodnim silama koje održavaju život na Zemlji.
Pčelarstvo ili apikultura od pamtivijeka ima duhovnu dimenziju. Drevne civilizacije, od srednjoameričkog naroda Maja do starih Grka, Egipćana i Indijaca, štovale su pčele kao sveta bića – božanske glasnike koji povezuju nebesko i zemaljsko.
Mnogi mislioci bili su fascinirani pčelama, od Aristotela koji je u 4. stoljeću prije Krista napisao prvu stručnu knjigu o pčelarstvu, do nobelovca Alberta Einsteina koji je početkom 20. stoljeća upozorio: „Nestanu li pčele s lica Zemlje, čovjeku kao vrsti neće preostati više od četiri godine života. Bez pčela nema oprašivanja, nema plodova, nema hrane, nema ni ljudi.“
Ljubitelji pčela ističu kako bi nam one trebale biti uzor, jer u njihovoj zajednici vlada savršen sklad. Svaka od pčela u košnici ima svoju zadaću, a pritom se međusobno potpomažu i najvažnije im je opće dobro – za sebe nikada ne uzimaju više od onoga što im je potrebno.
Frekvencija pčelinjeg zujanja otprilike je između 250 i 432 herca, što povoljno utječe na mentalno i tjelesno zdravlje. Harmonija koja vlada u košnici lako prijeđe na čovjeka, pa je pčelinjak idealno mjesto za razvijanje smirenosti i strpljivosti.
Fascinantnu priču o pčelama donosi film “Medena zemlja“ koji je ove godine bio nominiran za nagradu Oscar. Ovaj dokumentarac prikazuje život Hatidže Muratove, pčelarice iz Sjeverne Makedonije koja je među posljednjim poznatim medarima u Europi koji slijede drevnu tradiciju suradnje s divljim pčelama. Više na https://honeyland.earth/
Pčele imaju i svoju “influencericu“ – računalno stvorenu pčelu B koja svojim simpatičnim postovima poziva na očuvanje dragocjenih “zujalica“. Neodoljivu pčelicu naći ćete na profilu @bee_nfluencer na Instagramu i Twitteru, te na portalu Beefund.fondationdefrance.org.
.png)
.png)
