Knjiga 'Autoimuni nutrivor - priručnik i kuharica bez alergena' prvi put izašla je 2019. godine, a nastala je iz želje autorica Ivane Zovak i Petre Krolo da podijele vlastita iskustva o suživotu s autoimunim bolestima. U knjizi su predočile kako pravilna prehrana može znatno utjecati na tijek bolesti s obzirom na njihovu povezanost s crijevnom florom, a korisno je štivo i za one koji imaju probavne poteškoće, alergije i intolerancije u prehrani.
"Cilj je pomoći ljudima otkriti koje namirnice izazivaju simptome te eksperimentiranjem i vođenjem dnevnika prehrane otkriti jedinstvenu prehranu koja odgovara svakom pojedincu", rekla je Petra Krolo, jedna od autorica knjige.
Nakon rasprodana prva dva izdanja, Petra najavljuje treće, prošireno izdanje u kojem će uz već poznatu teoriju, recepte i upute o prehrani govoriti i o najnovijim otkrićima te saznanjima kod autoimunih bolesti. Uz najavu knjige, Petra je pokrenula i novu kampanju za podizanje svijesti o autoimunim bolestima, kao i važnosti preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje, a više o tome saznali smo u razgovoru s njom.
Govorite o trendu porasta autoimunih bolesti u populaciji. Možete li nam objasniti zašto i zbog čega do toga dolazi?
Autoimune bolesti, u kojima organizam napada vlastito tkivo, zadnjih 25 godina imaju kontinuiranu tendenciju rasta. Najveći porast primijećen je kod tinejdžera i starijih. Problem je što jedna autoimuna dijagnoza povećava šanse za razvoj druge autoimune bolesti za čak 25%. Nisu jasni točni mehanizmi zbog kojih se razvije autoimuni napad, ali pretpostavlja se da se radi o više faktora. Genetska predispozicija, toksini iz okoliša, nepravilna prehrana, infekcije (bakterije, virusi… zbog čega se očekuje dodatan rast kao posljedica pandemije)... Unatoč različitim uzrocima postoji konsenzus oko zajedničke poveznice kod svih tipova autoimunih bolesti. Propusna crijeva i/ili crijevna disbioza su prisutni kod svih oboljelih i upravo zato prehrana ima ogromnu ulogu u tretmanu i kontroli bolesti.
Jedan od ključnih problema koji spominjete jest spora primjena najnovijih znanstvenih otkrića o autoimunim bolestima u našem zdravstvenom sustavu. Što se po vašem mišljenju mora promijeniti?
Ovo je globalni problem koji nije specifičan samo za našu sredinu. U organizmu je sve povezano, a današnja medicina je toliko specijalizirana da nedostaje holistički pristup. Liječnici koji imaju hrabrosti izaći izvan okvira nailaze na otpore kolega. Ogroman je problem u samom sustavu i upravo zato su promjene spore. Od nedostatka novaca, unatoč tome što svaki mjesec izdvajamo visoke iznose za zdravstvo kroz doprinose i dopunsko zdravstveno osiguranje, sve do teških i demotivirajućih uvjeta rada za zdravstvene djelatnike. Pacijentima je ključan problem što ne mogu dobiti potrebne pretrage. Koliko mi je poznato, liječnike se penalizira ako izdaju previše uputnica. Pritom ne postoji svijest o tome koliko su pretrage nutrijenata važne i zašto je opasno suplementirati vitamine i minerale na pamet. Samo rijetki sretnici dobiju sve tražene pretrage, ali čak i tada izostaje znanje o čitanju tih nalaza. Službene preporuke ne poznaju optimalne razine pa se sve unutar referentnih intervala tolerira kao dobro, iako može biti daleko od toga. Čini mi se da idemo prema tome da si zdravlje mogu priuštiti samo oni koji imaju novaca za privatne klinike i laboratorije.
Još jedna velika tema koju spominjete jest pitanje očuvanja planeta i održivosti. Između ostalog, u novom izdanju knjige spominjete insekte kao proteine budućnosti. Što nam možete reći o tome i kakav utjecaj to ima na naše zdravlje?
Ne možemo pričati o zdravlju, ako ignoriramo okoliš u kojem živimo. Godišnje pojedemo 250 grama mikroplastike. Svatko, bez iznimke, mora dati svoj doprinos i zbog sebe i zbog svih generacija koje dolaze. Zakonske regulacije napokon idu u smjeru zabranjivanja jednokratne plastike pa će biti malo lakše, ali i dalje imamo puno posla. Još uvijek nigdje ne možemo kupiti wc papir koji nije pakiran u plastiku. Ali to je samo jedan od problema kad pričamo o održivosti. Svake godine na planetu ima sve više ljudi pa su trenutne prognoze da kroz 30 godina nećemo moći proizvoditi dovoljno hrane. Insekti su idealno rješenje jer traže jako malo prostora za uzgoj, troše minimalne količine vode i drugih resursa, a istovremeno su cjeloviti protein sa svim esencijalnim masnim aminokiselinama. EU je prepoznala važnost 'nove' hrane pa je dopustila uzgoj crva brašnara za ljudsku konzumaciju. Insekti se tradicionalno jedu u mnogim dijelovima svijeta, ali u Europi imamo zazor na samu pomisao. Ponuda je svakim danom sve bolja, uvelike zahvaljujući genijalnoj ekipi iz Insektarija na Veterinarskom faksu. Predviđam da će kroz koju godinu, osim brašna, tjestenine i energetskih pločica, biti sve više proizvoda u kojima će insekti imati glavnu ulogu. Trenutno je najveći problem jako visoka cijena finalnog proizvoda.
Možemo li prevenirati autoimune bolesti ili ih držati pod kontrolom i kako?
Da. Nije jednostavan odgovor jer je potrebno posložiti niz kockica. Dobitno rješenje je prilagodba prehrane i načina života uz odgovarajuću suplementaciju i terapiju prema potrebi. Držanje autoimune bolesti pod kontrolom ne znači da možemo zaboraviti na tablete koje su u nekim slučajevima nužne i neophodne, već to da možemo živjeti bez simptoma i bolova, a to je ogroman faktor. Najveći problem s bolestima je što nas ograničavaju da živimo svoj život onako kako želimo, ali uz neke kompromise, to ne mora biti tako. Ljudi s dijagnozom nikad neće moći ležerno i bezbrižno poput onih koji nemaju dijagnozu, ali mogu napraviti jako puno da ih dijagnoza ne određuje i ne utječe na kvalitetu života. Recimo, mogu planinariti i osvajati vrhove, ali moram nositi vlastitu hranu sa sobom jer u planinarskom domu ne mogu jesti grah i bučnicu.
Osim zdrave prehrane, govorite i o važnosti psihičkog zdravlja. U knjizi spominjete istraživanja koja govore o povezanosti traume s autoimunim bolestima. Može li trauma potaknuti razvoj autoimunih bolesti?
U zadnje vrijeme se sve više priča o utjecaju traume na razvoj autoimunih bolesti zahvaljujući radu Gabora Mate. Ključna ideja je da trauma nije samo traumatično iskustvo poput rata (nije bilo tako davno da smo imali i takvu situaciju na našim prostorima, a poznato je da se stres majki u trudnoći prenosi na plod pa primjećujem sve više klijentica koje su rođene upravo tih ratnih devedesetih), već sve što nismo u stanju procesuirati pa ostane blokirano u tijelu. Postoje tri vrste reakcije na traumu… borba, bijeg ili zaleđivanje. Upravo ovo posljednje je nešto s čim se najčešće susrećemo i to na svakodnevnoj razini.
Biolog Bruce Lipton je napisao knjigu 'Biologija vjerovanja' u kojoj opisuje kako se misli i emocije mogu manifestirati kao bolest, a ginekologinja i autorica ChristianeNorthrup u svojoj knjizi 'Žensko tijelo, ženska mudrost' piše da dovoljno puta ponovljene misli postanu uvjerenja, a uvjerenja s vremenom postanu biologija. Tijelo i um su povezani vagusnim živcem te informacije putuju u oba smjera. Fokus na mentalno zdravlje i rad sa psihoterapeutom je nezaobilazan dio iscjeljenja.
Što biste poručili onima koji boluju ili kojima je tek dijagnosticirana autoimuna bolest; imate li koji savjet kako da prebrode svoje poteškoće?
Za one koji su tek dobili dijagnozu preporučujem da se maksimalno educiraju i shvate sve aspekte bolesti. Što je uzrok, što je okidač, kako si olakšati simptome, koje su opcije, što treba dodati, što izbaciti. To je proces koji nije lagan niti se može brzo provesti, ali s takvim pristupom ćemo upoznati sebe i shvatiti što je sve dovelo do situacije u kojoj se nalaze. Onima koji već neko vrijeme imaju dijagnozu, ali se ne osjećaju dobro želim poručiti da ne mora biti tako. Poznata je priča o kuhanoj žabi. Ako bi ubacili žabu u vruću vodu, ona bi iskočila, ali kad ubacimo žabu u hladnu vodu koju lagano zagrijavamo, ona se skuha. Po tom principu funkcioniramo i mi ljudi. Kada se lagano navikavamo na sve veća ograničenja i sve manju kvalitetu života, imamo sklonost to pripisivati nizu faktora i biti u ulozi žrtve. Ali mi imamo ogromnu moć u vlastitim rukama, samo moramo to osvijestiti i prestati pristajati na manje.
Podržite kampanju i nabavite knjigu ovdje! Za više informacija, Petru možete zapratiti na njezinom Instagram profilu i na njezinoj web stranici.