Disanje je život

Prema prirodnoj medicini, kisik je jedan od glavnih liječnika. Ako koristimo većinu svojega plućnoga kapaciteta, velika je vjerojatnost da ćemo biti optimalnog zdravlja.
Zbog užurbanog i stresnog načina življenja dišemo plitko, čime tijelu uskraćujemo prijeko potrebnu količinu kisika. Posljedično, možemo se osjećati umorno, imati slabu koncentraciju, učestale glavobolje i slično.

S obzirom na to da se tijekom svakodnevnih obaveza ne uspijevamo usredotočiti na disanje, bilo bi dobro ujutro i navečer posvetiti petnaestak minuta vježbama disanja. Pranajame (jogijske tehnike disanja) pomoći će smiriti i pročistiti um te uravnotežiti mentalno i tjelesno zdravlje. Tehnike disanja usklađene s vježbama koncentracije daju nam samouvjerenost i snagu. Upravo su nam te kvalitete potrebne kako bismo mogli napraviti odmak od ljudi ili situacija koje nas kronično iscrpljuju.

Dovoljno je desetak minuta
Životne obveze mogu nas jako iscrpiti i učiniti napetima. Tijekom radnog vremena odvojite nekoliko minuta za lagana istezanja i usporeno duboko disanje. Neka vam cilj bude što polaganije i dublje udahnuti i što polaganije i dulje izdahnuti – sve istog trajanja. Odmah ćete osjetiti da imate bolju koncentraciju i veći radni elan. Dan obavezno započnite i završite s desetak minuta dubokog disanja uz širom otvoren prozor. To će vam ujutro dati polet za često ubrzan dnevni ritam, a navečer vas opustiti i pripremiti za dubok počinak.

Pozitivno razmišljanje i snaga volje

Svaka naša misao, svaki osjećaj koji počiva u srcu i svaka izgovorena riječ stvaraju snažnu vibraciju u svakoj stanici našeg tijela. Pozitivne vibracije, pune ljubavi i suosjećanja, podizat će energiju naših stanica, pridonoseći našem zdravlju. Negativne vibracije, stvorene mislima punima brige, straha, ljubomore i mržnje, čine upravo suprotno.

Ne možemo se prisiliti pozitivno razmišljati ako je um učmao i negativan. Za svoju i tuđu dobrobit možemo težiti njegovu postupnom reprogramiranju. Lako je reći, teže učiniti. U tome nam mogu pomoći pozitivna nadahnjujuća štiva, ali i afirmacije – kratke jesne rečenice u sadašnjem vremenu koje nama osobno nešto znače.

Pozitivne misli ujutro i navečer
Afirmacije možete sami skovati ili, pak, koristiti već dostupne. Neka uvijek budu usmjerene na ono što želite, a ne na ono što ne želite. Ciljevi koje si postavite neka budu ostvarivi. Jednostavan, a uspješan primjer su afirmacije poput: „Zdrava sam. Bogata sam. Sretna sam. Uspješna sam.“ Ili, primjerice: „Imam savršen posao koji me ispunjava“ te „U sretnoj sam vezi.“ Tipično pogrešno osmišljene afirmacije glase: „Imat ću zadovoljavajući posao“ ili „Bit ću u sretnoj vezi.“

Afirmacije ponavljajte dvadesetak puta u sebi ili naglas. Najbolje doba dana za to je ujutro, odmah nakon buđenja, te navečer prije spavanja jer ih tada najlakše upisujemo u podsvijest te se one tako brže ostvare. Za to vrijeme dubinski osjetite sve riječi afirmacije te želju da se to i ostvari. Prihvatite ih kao dio životnog stila – kada se jedna afirmacija ostvari, zamijenite je novom, usmjerenom na novi cilj.

San i spavanje

Mnogim zdravstvenim boljkama, ali i „običnim“ negativnim stanjima, možemo stati na kraj ako se dobro naspavamo. San često shvaćamo kao neaktivnost tijela i uma, ali nije baš tako.

San je potreban kako bi se tijelo i um odmorili i obnovili. Zanemarujemo potrebu za snom kako bismo uspjeli završiti manje ili više važne obaveze tijekom dana. Čineći tako, često nismo ni svjesni koliko štetimo vlastitom zdravlju. Jeste li primijetili kako se nakon neprospavane noći naša osobnost mijenja? Više prigovaramo, nismo dovoljno strpljivi, lakše se razljutimo.

Djelomično ili u potpunosti, neprospavane noći mogu dovesti do pada koncentracije, depresije, problema s prekomjernom težinom, do kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. „Čak 36 posto života provedemo spavajući, što znači da, ako poživimo 90 godina, spavat ćemo pune 32 godine. Stoga san nipošto ne smijemo shvaćati kao usputno gubljenje vremena“, upozorava stručnjak za san dr. Russel Foster, cirkadijarni neuroznanstvenik sa Sveučilišta u Oxfordu. „Ako nedostatno spavate, izloženi ste 50 posto većem riziku da postanete pretili, ovisni o alkoloholu i drogama te da razvijete neki od psihičkih poremećaja.“

Savjeti za ljepši san
Ako se, unatoč ljetnom odmoru, i dalje osjećate umorno, trebali biste poraditi na kakvoći spavanja. Neka temperatura sobe u kojoj spavate bude nešto niža od one u kojoj boravite tijekom dana. Isto tako, prostor u kojem spavate trebalo bi što više zamračiti, tako da tijelo bude izloženo minimalnoj svjetlosti. Pola sata prije odlaska na počinak trebali biste smanjiti izloženost svjetlosti te ugasiti televizor, kompjutor i mobitel. S druge pak strane, izloženost jutarnjoj svjetlosti poželjna je zato što budi naš biološki sat.

Nekada se, pak, problem može skrivati u hormonalnim promjenama, promjenama životnih navika ili okoline, a katkad u navikama poput obilne večere u kasnim večernjim satima, koju bi trebalo izbjegavati. Kako bismo uspjeli tijelu i umu priuštiti dubok počinak, potrebno je lijegati i buditi se uvijek u isto vrijeme. Priprema za počinak može biti uživanje u laganom štivu, opuštajućoj glazbi, molitvi, meditaciji ili polaganom dubokom disanju.