U raznim istraživanjima stres se u razvijenim zemljama istaknuo kao jedan od vodećih tihih ubojica 21. stoljeća. Znanstveno je dokazano da dugotrajan stres može negativno utjecati na duljinu života, potaknuti razvoj kardiovaskularnih bolesti i raznih poremećaja imunosnog sustava.
Kad nemamo kontrolu nad samim sobom, lako ulazimo u negativno stresno stanje koje, osim na naše zdravlje, negativno utječe i na naš posao i privatni život. Ipak, mnogo toga možemo učiniti da očuvamo dobro zdravlje. Za početak, kako bismo naučili upravljati stresom i emocijama, potrebno je definirati što je stres i koja je razlika između pozitivnog (eustress) i negativnog stresa (distress).
Mentalna čvrstoća i fokus
Svatko od nas drugačije reagira na stres. Važno je prepoznati vlastite negativne stresne reakcije i naučiti njima upravljati. Mentalna čvrstoća je odlika ljudi koji uspješno upravljaju stresom, emocijama i svojim ponašanjem unatoč nepovoljnim okolnostima. Želimo li i sami biti mentalno čvrsti, trebamo se fokusirati na stvari koje su u domeni naše kontrole.
Osvješćivanje unutarnjeg samogovora i govora prvi je korak u preuzimanju kontrole. Prvo je važno razaznati što se nalazi u krugu našeg utjecaja. Ono što možemo kontrolirati su naše emocije, stavovi, ponašanje, angažman, unutarnji govor i samogovor. Možemo se pripremati na situacije te raditi na fokusu i koncentraciji. Ono što ne možemo kontrolirati su tuđe emocije, stavovi, ponašanje, misli i razmišljanja. Ne možemo utjecati na gužvu u prometu, loše vrijeme i nepredviđene okolnosti, kao ni na tuđe pogreške i nepravedne odluke.
Kad imamo loš dan, skloni smo melodramatičnim predviđanjima, mislimo da je sve izvan naše kontrole. Međutim, ponekad je dovoljno fokusirati se na ispravljanje jednog aspekta onoga što činimo i cijela se priča može preokrenuti. Upravo u teškim situacijama, mentalna snaga i fokus na ono što je u domeni naše kontrole mogu biti ključne stavke u okretanju lošeg dana u našu korist. Negativni samogovor šteti našem samopouzdanju i utječe negativno na ponašanje i izvedbu.
Razvojem mentalne čvrstoće primijetit ćete kako vaš unutarnji samogovor postaje pozitivniji te vam pomaže u napretku, podiže vaše samopouzdanje i vjeru u budući uspjeh.
Želite li bolje upravljati stresom i emocijama, za početak je važno da osvijestite svoje negativne reakcije te uvidite kako vaše tijelo i um reagiraju u stresnim situacijama. Ako ste skloniji negativnim mislima, možete primijeniti tehniku pozitivnog unutarnjeg samogovora.
Tehnike disanja i opuštanja pomoći će vam u smirivanju tijela i zadobivanju kontrole nad svojim emocijama ako ste skloni tjelesnim znakovima stresa. Sve su ponuđene tehnike upravljanja stresom dobre, no učinkovite su samo ako ih redovito primjenjujete.
POZITIVAN STRES
Kako djeluje pozitivan stres:
- podiže adrenalin
- povećava produktivnost
- poboljšava kreativnost i efikasnost
- povećava energiju i poboljšava koncentraciju
Primjeri pozitivnog stresa:
- rad na zanimljivom projektu
- sustizanje zadanih rokova
- rješavanje zahtjevnog problema
- sve situacije u kojima vam je jako stalo
Kako iskoristiti pozitivne aspekte stresa:
- pronaći osobnu razinu pobuđenosti organizma koja vodi do najboljih rezultata
- izbjegavati pretjeranu, neproduktivnu zabrinutost
NEGATIVAN STRES
Fizički znakovi: lupanje srca, povišen krvni pritisak, znojenje, glavobolja, poremećaji spavanja, kožni osipi, trzanje i tikovi, mučnina, česte prehlade, ukočenost ili bolovi u vratu, ramenima i donjem dijelu leđa
Emocionalni znakovi: razdražljivost i nemir, depresija, prestrašenost, nisko samopoštovanje, zavist, gubitak zanimanja za posao, zabrinutost, frustracija, tjeskoba
Mentalni znakovi: zaboravljanje, bježanje misli ili blokade, neodlučnost, opiranje promjenama, smanjen smisao za humor, smanjena produktivnost, želja da se pobjegne od svega, oslabljena koncentracija, nedostatak novih ideja, letargija, dosada
Promjene u ponašanju: promjene u prehrambenim navikama, konzumiranje alkohola, nemir, povećano pušenje, škrgutanje zubima ili griženje noktiju, gubitak zanimanja za seks, pretjerano ili neodgovarajuće spavanje, plakanje, vikanje, psovanje i bacanje stvari, smanjen broj kontakata s prijateljima, agresivna vožnja