U raznim istraživanjima stres se u razvijenim zemljama istaknuo kao jedan od vodećih tihih ubojica 21. stoljeća. Znanstveno je dokazano da dugotrajan stres može negativno utjecati na duljinu života, potaknuti razvoj kardiovaskularnih bolesti i raznih poremećaja imunosnog sustava.

Kad nemamo kontrolu nad samim sobom, lako ulazimo u negativno stresno stanje koje, osim na naše zdravlje, negativno utječe i na naš posao i privatni život. Ipak, mnogo toga možemo učiniti da očuvamo dobro zdravlje. Za početak, kako bismo naučili upravljati stresom i emocijama, potrebno je definirati što je stres i koja je razlika između pozitivnog (eustress) i negativnog stresa (distress).

Mentalna čvrstoća i fokus

Svatko od nas drugačije reagira na stres. Važno je prepoznati vlastite negativne stresne reakcije i naučiti njima upravljati. Mentalna čvrstoća je odlika ljudi koji uspješno upravljaju stresom, emocijama i svojim ponašanjem unatoč nepovoljnim okolnostima. Želimo li i sami biti mentalno čvrsti, trebamo se fokusirati na stvari koje su u domeni naše kontrole.

Negativni samogovor: Zaustavite negativne misli i ušutkajte unutarnjeg kritičara

Osvješćivanje unutarnjeg samogovora i govora prvi je korak u preuzimanju kontrole. Prvo je važno razaznati što se nalazi u krugu našeg utjecaja. Ono što možemo kontrolirati su naše emocije, stavovi, ponašanje, angažman, unutarnji govor i samogovor. Možemo se pripremati na situacije te raditi na fokusu i koncentraciji. Ono što ne možemo kontrolirati su tuđe emocije, stavovi, ponašanje, misli i razmišljanja. Ne možemo utjecati na gužvu u prometu, loše vrijeme i nepredviđene okolnosti, kao ni na tuđe pogreške i nepravedne odluke.

Kad imamo loš dan, skloni smo melodramatičnim predviđanjima, mislimo da je sve izvan naše kontrole. Međutim, ponekad je dovoljno fokusirati se na ispravljanje jednog aspekta onoga što činimo i cijela se priča može preokrenuti. Upravo u teškim situacijama, mentalna snaga i fokus na ono što je u domeni naše kontrole mogu biti ključne stavke u okretanju lošeg dana u našu korist. Negativni samogovor šteti našem samopouzdanju i utječe negativno na ponašanje i izvedbu.

Razvojem mentalne čvrstoće primijetit ćete kako vaš unutarnji samogovor postaje pozitivniji te vam pomaže u napretku, podiže vaše samopouzdanje i vjeru u budući uspjeh.

Želite li bolje upravljati stresom i emocijama, za početak je važno da osvijestite svoje negativne reakcije te uvidite kako vaše tijelo i um reagiraju u stresnim situacijama. Ako ste skloniji negativnim mislima, možete primijeniti tehniku pozitivnog unutarnjeg samogovora.

Tehnike disanja i opuštanja pomoći će vam u smirivanju tijela i zadobivanju kontrole nad svojim emocijama ako ste skloni tjelesnim znakovima stresa. Sve su ponuđene tehnike upravljanja stresom dobre, no učinkovite su samo ako ih redovito primjenjujete.

Tehnike disanja: 4 vježbe protiv svih vrsta napetosti

POZITIVAN STRES  

Kako djeluje pozitivan stres:

  • podiže adrenalin
  • povećava produktivnost
  • poboljšava kreativnost i efikasnost
  • povećava energiju i poboljšava koncentraciju

Primjeri pozitivnog stresa:

  • rad na zanimljivom projektu
  • sustizanje zadanih rokova
  • rješavanje zahtjevnog problema
  • sve situacije u kojima vam je jako stalo

Kako iskoristiti pozitivne aspekte stresa:

  • pronaći osobnu razinu pobuđenosti organizma koja vodi do najboljih rezultata
  • izbjegavati pretjeranu, neproduktivnu zabrinutost    

NEGATIVAN STRES

Fizički znakovi: lupanje srca, povišen krvni pritisak, znojenje, glavobolja, poremećaji spavanja, kožni osipi, trzanje i tikovi, mučnina, česte prehlade, ukočenost ili bolovi u vratu, ramenima i donjem dijelu leđa

Emocionalni znakovi: razdražljivost i nemir, depresija, prestrašenost, nisko samopoštovanje, zavist, gubitak zanimanja za posao, zabrinutost, frustracija, tjeskoba

Mentalni znakovi: zaboravljanje, bježanje misli ili blokade, neodlučnost, opiranje promjenama, smanjen smisao za humor, smanjena produktivnost, želja da se pobjegne od svega, oslabljena koncentracija, nedostatak novih ideja, letargija, dosada

Promjene u ponašanju: promjene u prehrambenim navikama, konzumiranje alkohola, nemir, povećano pušenje, škrgutanje zubima ili griženje noktiju, gubitak zanimanja za seks, pretjerano ili neodgovarajuće spavanje, plakanje, vikanje, psovanje i bacanje stvari, smanjen broj kontakata s prijateljima, agresivna vožnja