Stres u nekim ljudima izaziva tjelesne, a u drugima mentalne i emocionalne reakcije. Kako bismo izbjegli takve manifestacije, važno je izgraditi otpornost, a u tome nam mogu pomoći efikasne tehnike upravljanja stresom i emocijama ...
U raznim istraživanjima stres se u razvijenim zemljama istaknuo kao jedan od vodećih tihih ubojica 21. stoljeća. Znanstveno je dokazano da dugotrajan stres može negativno utjecati na duljinu života, potaknuti razvoj kardiovaskularnih bolesti i raznih poremećaja imunosnog sustava.
Kad nemamo kontrolu nad samim sobom, lako ulazimo u negativno stresno stanje koje, osim na naše zdravlje, negativno utječe i na naš posao i privatni život. Ipak, mnogo toga možemo učiniti da očuvamo dobro zdravlje. Za početak, kako bismo naučili upravljati stresom i emocijama, potrebno je definirati što je stres i koja je razlika između pozitivnog (eustress) i negativnog stresa (distress).
Mentalna čvrstoća i fokus
Svatko od nas drugačije reagira na stres. Važno je prepoznati vlastite negativne stresne reakcije i naučiti njima upravljati. Mentalna čvrstoća je odlika ljudi koji uspješno upravljaju stresom, emocijama i svojim ponašanjem unatoč nepovoljnim okolnostima. Želimo li i sami biti mentalno čvrsti, trebamo se fokusirati na stvari koje su u domeni naše kontrole.
Negativni samogovor: Zaustavite negativne misli i ušutkajte unutarnjeg kritičara
Osvješćivanje unutarnjeg samogovora i govora prvi je korak u preuzimanju kontrole. Prvo je važno razaznati što se nalazi u krugu našeg utjecaja. Ono što možemo kontrolirati su naše emocije, stavovi, ponašanje, angažman, unutarnji govor i samogovor. Možemo se pripremati na situacije te raditi na fokusu i koncentraciji. Ono što ne možemo kontrolirati su tuđe emocije, stavovi, ponašanje, misli i razmišljanja. Ne možemo utjecati na gužvu u prometu, loše vrijeme i nepredviđene okolnosti, kao ni na tuđe pogreške i nepravedne odluke.
Kad imamo loš dan, skloni smo melodramatičnim predviđanjima, mislimo da je sve izvan naše kontrole. Međutim, ponekad je dovoljno fokusirati se na ispravljanje jednog aspekta onoga što činimo i cijela se priča može preokrenuti. Upravo u teškim situacijama, mentalna snaga i fokus na ono što je u domeni naše kontrole mogu biti ključne stavke u okretanju lošeg dana u našu korist. Negativni samogovor šteti našem samopouzdanju i utječe negativno na ponašanje i izvedbu.
Razvojem mentalne čvrstoće primijetit ćete kako vaš unutarnji samogovor postaje pozitivniji te vam pomaže u napretku, podiže vaše samopouzdanje i vjeru u budući uspjeh.
Želite li bolje upravljati stresom i emocijama, za početak je važno da osvijestite svoje negativne reakcije te uvidite kako vaše tijelo i um reagiraju u stresnim situacijama. Ako ste skloniji negativnim mislima, možete primijeniti tehniku pozitivnog unutarnjeg samogovora.
Tehnike disanja i opuštanja pomoći će vam u smirivanju tijela i zadobivanju kontrole nad svojim emocijama ako ste skloni tjelesnim znakovima stresa. Sve su ponuđene tehnike upravljanja stresom dobre, no učinkovite su samo ako ih redovito primjenjujete.
Tehnike disanja: 4 vježbe protiv svih vrsta napetosti
POZITIVAN STRES
Kako djeluje pozitivan stres:
- podiže adrenalin
- povećava produktivnost
- poboljšava kreativnost i efikasnost
- povećava energiju i poboljšava koncentraciju
Primjeri pozitivnog stresa:
- rad na zanimljivom projektu
- sustizanje zadanih rokova
- rješavanje zahtjevnog problema
- sve situacije u kojima vam je jako stalo
Kako iskoristiti pozitivne aspekte stresa:
- pronaći osobnu razinu pobuđenosti organizma koja vodi do najboljih rezultata
- izbjegavati pretjeranu, neproduktivnu zabrinutost
NEGATIVAN STRES
Fizički znakovi: lupanje srca, povišen krvni pritisak, znojenje, glavobolja, poremećaji spavanja, kožni osipi, trzanje i tikovi, mučnina, česte prehlade, ukočenost ili bolovi u vratu, ramenima i donjem dijelu leđa
Emocionalni znakovi: razdražljivost i nemir, depresija, prestrašenost, nisko samopoštovanje, zavist, gubitak zanimanja za posao, zabrinutost, frustracija, tjeskoba
Mentalni znakovi: zaboravljanje, bježanje misli ili blokade, neodlučnost, opiranje promjenama, smanjen smisao za humor, smanjena produktivnost, želja da se pobjegne od svega, oslabljena koncentracija, nedostatak novih ideja, letargija, dosada
Promjene u ponašanju: promjene u prehrambenim navikama, konzumiranje alkohola, nemir, povećano pušenje, škrgutanje zubima ili griženje noktiju, gubitak zanimanja za seks, pretjerano ili neodgovarajuće spavanje, plakanje, vikanje, psovanje i bacanje stvari, smanjen broj kontakata s prijateljima, agresivna vožnja
