Plavi ponedjeljak, koji pada na treći ponedjeljak u siječnju, smatra se najdepresivnijim danom u godini, a povezuje ga se s tužnim osjećajima, nedostatkom energije i niskom motivacijom.
Ovaj izraz (eng. Blue Monday) prvi je upotrijebio psiholog i motivacijski govornik Cliff Arnall još 2004. godine, a zanimljivo je istaknuti da se tad radilo o marketinškom triku jedne britanske turističke agencije kako bi potaknuli ljude da rezerviraju odmor. U međuvremenu se plavi podnedjeljak uvriježio kao dan za promicanje svijesti o mentalnom zdravlju i brige o sebi.
Treći ponedjeljak u siječnju stiže nakon praznične euforije i poklapa se s financijskim poteškoćama i lošijim vremenom pa nije neobično ako se ovih dana osjećate neraspoloženo, umorno i nemotivirano, no bitno je naglasiti da nijedno znanstveno istraživanje nije pokazalo da bi ovaj dan trebao biti depresivnijih od drugih.
U tekstu objavljenom na web stranicama NZJZ Dr. Andrija Štampar klinička psihologinja Lea Maričić objašnjava da neki stručnjaci vjeruju da bi ovakva popularizacija plavog ponedjeljka mogla utjecati na na ljudsku podsvijest da prima poruke koje ovaj dan čine sinonimom za tugu, a moć (auto)sugestije može biti velika, odnosno da bi se to moglo pretvoriti u samoispunjujuće proročanstvo.
Stoga biste trebali pripaziti da pod utjecajem velike količine informacija iz medija i s društveni mreža upravo zbog njih ne primate osjećaje tuge ili potištenosti jednostavno zato što vjerujete da je danas takav dan.
Psihologinja također upozorava da bi ljudi čije je mentalno zdravlje narušeno očekivati pogoršanje svojih simptoma tog dana, a ta sugestija bi sama po sebi mogla biti dovoljna da pokrene depresivnu epizodu ili je pogorša.
Dobra strana je da, ako shvatite odakle taj pojam dolazi, možete razumijeti da se ne treba prepuštati takvim mislim jer samo zato što je nešto ‘tu’ ne mora doista i utjecati na vas.
Ono što jest stvarno, navodi ona, je sezonski afektivni poremećaj, koji koji ljudi obično doživljavaju tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, kada ima manje sunčeve svjetlosti. To se najčešće događa tijekom siječnja i veljače, ali se popravlja s dolaskom proljeća.
Psihologinja savjetuje kako si možemo pomoći ako se u zimskim mjesecima osjećamo lošije te napominje važnost holističke brige o svom zdravlju: redovita fizička aktivnost, izlaganje danjem svjetlu, higijena spavanja, dobra prehrana, održavanje veze s obitelji i prijateljima te ulaganje truda da budemo nježniji prema sebi.
