Internet je prepun savjeta o tome kako se osjećati bolje, biti otporniji na stres i održavati psihičku ravnotežu. Stručnjaci najčešće ističu važnost zdrave prehrane, redovite tjelesne aktivnosti, pozitivnog stava i brige o sebi.
No, jednako je ključno osvijestiti ponašanja i navike koje nam mogu štetiti. Često, i bez da toga budemo svjesni, sami si narušavamo emocionalnu stabilnost te se uvlačimo u obrasce negativnih misli, tjeskobe i bezvoljnosti. Na sličan način možemo nehotice narušavati i odnose s drugima, a da pritom ne prepoznajemo vlastitu ulogu u nastanku problema.
Pet ponašanja koja je važno izbjegavati ako želite biti stabilni i emocionalno uravnoteženi:
1. Okrivljavanje drugih i mentalitet žrtve
Iako je istina da se često suočavamo s teškim okolnostima koje su izvan naše kontrole, važno je podsjetiti se da uvijek postoji dio situacije koji možemo kontrolirati. Što više vjerujete u vlastitu sposobnost da utječete na ono što se događa, to ćete se osjećati spremnije i sigurnije, a manja je vjerojatnost da će vas drugi uzimati zdravo za gotovo.
Usredotočenost na samosažaljenje ili vjerovanje u vlastitu nemoć brzo narušava samopoštovanje i mentalno zdravlje. Mentalitet žrtve neizbježno utječe na odnose jer ljudi ponekad imaju manje empatije kada se ponašamo kao da ništa ne možemo promijeniti.
2. Fokusiranje samo na trenutačno zadovoljstvo
Čekanje da se ostvare ciljevi te da dođu priznanja ili nagrade često je teško. Kada puno radite, prirodno je željeti rezultate odmah, pa je ponekad lakše posegnuti za brzim zadovoljstvom.
Na primjer, trošenje plaće umjesto štednje za mirovinu ili zapošljavanje samo kako biste odmah zarađivali novac umjesto da nastavite školovanje, iako vam je fakultet oduvijek bio želja. Kada se usredotočite samo na ono što vam je ‘pred nosom’, umjesto da planirate budućnost i razmišljate šire, to na kraju koči i uspjeh i osjećaj životnog zadovoljstva.
3. Stavljanje vlastitih potreba iznad tuđih
Kada pokušavate brinuti o sebi i ostvariti ciljeve, razmišljanje o drugima ne dolazi uvijek prirodno. Lako je postati izrazito usmjeren na to kako dobiti ono što želite. To najčešće nije namjerno, što znači da trebate svjesno razmišljati o tome kako vaše ponašanje i odluke utječu na druge.
Osim toga, istraživanja pokazuju da su ljudi koji su ljubazni i spremni pomoći drugima često sretniji i zdraviji. Dijelom zato što, kada pomažete drugima, niste stalno usmjereni isključivo na vlastiti uspjeh. Moguće je provesti previše vremena razmišljajući o sebi i svim područjima života koja nisu onakva kakva biste željeli da budu.
4. Nemogućnost prepoznavanja malih uspjeha i osjećaja zahvalnosti
Kada stvari krenu po zlu ili kada nam treba više vremena da dobijemo ono za što mislimo da će nas usrećiti, često se počinjemo žaliti na ono što nemamo. Tada postaje teško vidjeti što je prošlo dobro i koji mali dijelovi života donose radost.
Teško je biti zahvalan ljudima koji vas vole i podržavaju, a ponekad se čak može pojaviti osjećaj kao da vas nitko ‘ne podržava’. Što više pronalazite načine da budete zahvalni, čak i za sitnice, to ćete biti otporniji. Zahvalnost vam također pomaže da se sjetite da nije uvijek bilo teško i da ste i ranije uspješno prevladavali izazove.
5. Mentalno zdravi ljudi ne uspoređuju se s drugima
Jedan od razloga zašto se mnogi bore s anksioznošću, negativnošću, depresijom, ljubomorom i drugim emocijama koje narušavaju mentalno zdravlje jest stalno uspoređivanje s onim što drugi imaju ili su postigli.
Uspoređivanje je opasno jer nemate uvid u nečiju unutarnju stvarnost i pozadinu, čak i kada drugi izgledaju kao da imaju više ili su sretniji. Na primjer, netko može živjeti u ljepšoj kući i imati dobro plaćen posao, a istodobno se boriti s ozbiljnim problemima u braku. Ili netko može izgledati kao da je dobio više promaknuća bez posebnih kvalifikacija, ali ne znate koliko su zaista sposobni ili kako se snalaze na razgovorima za posao.
Gledate nečije objave na društvenim mrežama ili slušate kako se hvale svojim ‘savršenim’ životom i počinjete osjećati zavist. Tada se pitate zašto to ne možete imati ili postići. S vremenom se može pojaviti misao da nešto nije u redu s vama ili da nikada nećete imati život kakav želite. A istina je jednostavna: vrijeme koje provodite uspoređujući se krade energiju koju biste mogli ulagati u sebe, svoje ciljeve i izgradnju smislenog života, piše Zadovoljna.ba.
