Poznato je kako hormoni utječu na većinu tjelesnih funkcija uključujući i emocije te raspoloženje. No, ne govori se toliko često o tome kako i naše psihičko stanje djeluje na hormone i, u slučaju ove teme, reproduktivno zdravlje.
U Hrvatskoj problem neplodnosti zahvaća 12% do 15% svih parova. Neplodnim se smatra par koji, ako je žena mlađa od 35. godina tijekom godinu dana nezaštićenog odnosa ne uspije ostvariti trudnoću. Za parove u kojima su žene starije od ovog praga taj se rok smanjuje na šest mjeseci. Najčešći uzroci su oštećeni jajovodi, endometrioza, životna dob te izostanak ovulacije. Primarna neplodnost dijagnosticira se ako žena nikada nije imala dovršenu trudnoću, a sekundarna ako nakon barem jedne trudnoće nije u mogućnosti ponovo zatrudnjeti. Premda je trenutno učestalost kod muškaraca i žena relativno izjednačena te obuhvaća 30% do 40%, vjeruje se kako je neplodnosti muškaraca u porastu. Ona je više od svih navedenih statistika. Obuhvaća široke medicinske aspekte reproduktivnih organa uključujući i balans hormona i generalno tjelesno zdravlje.
Australska stručnjakinja za perinatalnu psihologiju, Cath Corcoran, kod svojih pacijentica uočila je upravo nesrazmjer u radu na misaonim korekcijama, a dok prolaze nezahvalne situacije pri pokušaju začeća. Već ionako stresna situacija, pogotovo ukoliko je popraćena dugogodišnjim neželjenim ishodima, ostavlja traga i na mentalnom zdravlju. Kod muškaraca pak postoji razina nezainteresiranosti. Često su odsječeni od poimanja kako njihova nonšalantnost tijekom procesa utječe na njihovo psihološko stanje te su stoga u nemogućnosti zainteresirati svoje tijelo za suradnju. Razgovor sa stručnjakom može pomoći pri rješavanju ovih blokada te olakšati daljnji proces.
Hormonalni balans možete pokušati regulirati uz nekoliko promjena pristupu situaciji. Prvenstveno je potrebno reducirati količinu stresa. Kao jedan od glavnih uzročnika psihičkih problema, može utjecati i na neplodnost. Nažalost, mnogi nisu ni svjesni pod kolikim nakupinama stresa funkcioniraju na dnevnoj bazi. Sam po sebi, drži nas u konstanto stanju pripravnosti. Stanje našeg djelovanja u odnosu na stres za svakoga je individualno. Isto vrijedi i za pronalazak načina za njegovo smanjenje. Što god vas čini sretnima ili vas opušta trebalo bi biti prioritet u slobodno vrijeme.
Ako trenutno pokušavate zatrudnjeti, no to vam već duže ne uspijeva dr. Corcoran poziva vas da se pozabavite svojim ciljevima. Upitajte se mislite li i želite i dalje nastaviti putem na kojem ste. Komentirajte iskreno, često i artikulirano svoje osjećaje s partnerom i saslušajte drugu stranu. Oboje ste u bitni za uspjeh ovog procesa. Sagledajte odnose iz svojih prošlosti i pokušajte odgonetnuti koje lekcije biste prisvojili, a koje nikako ne biste željeli priuštiti svojim potomcima. Ne razmišljajte o onome što priželjkujete, već namjeravate. Vodite zapise o tome kako se osjećate i budite iskreni u tome.
Nije vrijeme za potiskivanje osjećaja. Dapače, trebate si dopustiti izbaciti sve što vas mori. U tome niste sami, a to pokazuje i podatak iza SAD-a gdje se vodila studija nad dvjesto parova. Pola žena i 15% muškaraca nazvali su svoje iskustvo najuznemiravajućim do tada. Druga studija koja je obuhvatila gotovo 500 žena kojima je preporučeno tretirati neplodnost pokazala je kako osjećaju iste razine anksioznosti i depresije kao i one kojima je dijagnosticirana zloćudna bolest. To dovodi do zaključka kako je bitno zatražiti stručnu pomoć za psihološko stanje. Jer ekspresija emocija i suočavanje s njima može biti iznimno korisno.
Najvažnije je, premda treba slušati um te ga osnažiti, slušajte tijelo i što vam poručuje utroba. Ona utječe na to kako se svakodnevno osjećate jer je važan emocionalan centar s tisućama receptora. Krenite dakle od brige za probavu, radite na smanjenju stresa i vježbajte koliko je to moguće.
Dok se nadate voditi brigu o očekivanom biću i njegovati ga, sjetite se kako morate to prvo učiniti za sebe.
Izvor: WellBeing