Bez šećera, brašna, jaja, kravljeg mlijeka

Dom Mihaele Devescovi gotovo opipljivo miriše na lješnjake, kakao i vaniliju. Ulazimo u kuhinju gdje nas čeka čokoladna torta čiju mi šnitu Mihaela odmah nudi. Prvo hrana, pa onda posao. Nakon dva zalogaja shvaćam da je to energetska bomba koja će me zasititi u trenu, ali je nastavljam jesti, uživajući u njenom okusu i mirisu dok Mihaela već sjecka novu dozu arašida za kuglice od lješnjaka.

Nakon kratkog miksanja smjesa je gotova, a Mihaeline je ruke spretno oblikuju u kuglice, pružajući nam novu poslasticu. Pomislih kako će mi biti teško nakon ovoliko slatkih kalorija obaviti snimanje i intervju, a Mihaela, kao da mi čita misli, kaže da se nakon sirovih kolača ne osjeća ni težina ni pospanost. I zaista, usprkos kušanju svega što nam je pripremila, i dalje se osjećamo lagano i poletno. U njezinim sirovim kolačima nema šećera, brašna, jaja, kravljeg mlijeka, maslaca ili margarina, što većinu deserata čini teško probavljivima.

Ljubav prema pripremi slastica i kulinarsko eksperimentiranje na Mihaelu je prenijela majka. Dok je odrastala, često je s mamom pekla kolače koji su bili gotovo svakog dana na obiteljskoj trpezi. No, Mihaelini pečeni kolači nisu najbolje uspijevali, često se tijesto ne bi dobro diglo ili bi kreme imale grudastu teksturu. Naspram toga, nakon što je otkrila sirovojedstvo i sirove slastice, čiji su recepti brzi i jednostavni, njeni kolači uvijek imaju savršen okus i izgled.

Torte s imenima

Iako se njezina prva kuharica Sirova hrana većinom odnosi na recepte za glavna jela, Mihaelina prava ljubav su slastice. Zato je, priznaje, jedva dočekala da se objavi kuharica s desertima. Slatke strasti novi je Mihaelin naslov koji je netom stigao u knjižare, ali se njezine nepečene torte već neko vrijeme u velikim količinama naručuju i kupuju u svim dijelovima zemlje. „Htjela sam ponuditi torte koje će ljude na prvu privući svojim izgledom, a kada ih kušaju, oduševiti ih i svojim okusom“, kaže Mihaela. Sudeći prema zadovoljnim klijentima i rastućim narudžbama, čini se da je u tome i uspjela.

Njezine termički neobrađene slatke poslastice jednako su ukusne kao i one klasične (ako ne i finije), a usto sadrže svu silu zdravih namirnica koje obiluju antioksidansima, esencijalnim masnim kiselinama i vitaminima. Gotovo mogu zamijeniti obrok. Stoga ne čudi da oni koji otkriju kako slatko i zdravo idu složno ruku pod ruku uvijek traže repete. A sada ih, uz Mihaelinu novu knjigu, mogu i sami pripremiti.

Nije potrebno biti vješt konditor, ni imati posebne uređaje ili specijalne namirnice. U receptima Slatkih strasti prevladavaju različiti orašasti plodovi i agavin sirup koji čine bazu torte, a slojevi šarenih krema koje se na nju nižu dobivaju se najčešće od indijskih oraščića, sezonskog voća i otopljenog kakao maslaca. Inspiraciju za recepte Mihaela pronalazi u sezonskim namirnicama ili kolaču koji tek priprema, pa čak i u željama i zamolbama svoje djece i klijenata. Prema tome, neke torte nose imena svojih idejnih začetnika.

Podrška obitelji

Nešto više od 100 recepata u svojoj zbirci sirovih slastica Mihaela je prvo iskušala sama, sa suprugom i djecom, Tinom i Mijom. Suprug joj je, kaže, bio velika podrška kada je odlučila promijeniti način prehrane. Zajedno su istraživali sirovojedske obroke i mijenjali način prehrane, a djeca su najviše uživala u sirovim slatkišima. Mihaela je zadržala sirovi, veganski stil prehrane u koji se zaljubila, a suprug se, nakon što joj više nije bila potrebna njegova moralna potpora, ipak vratio kuhanim obrocima.

Ona je, pak, nastavila pretežno jesti voće, povrće i orašaste plodove u obliku smoothieja i energetskih pločica, i to zato što se na takvom jelovniku, kaže, osjeća najbolje. „Osjećaj lakoće, poletnosti i navale energije tjeraju me dalje. Zaboravila sam na osjećaj nadutosti i druge posljedice loše ishrane“, govori autorica slasnih sirovih recepata.

Ovakva je blagotvorna otkrića, koja su posljedica jedenja sirove hrane, htjela podijeliti sa svima pa je, prije nego što je postala autorica kuharica, počela pisati blog. Ubrzo su se u njezinoj kuhinji počele spontano okupljati skupine ljudi, ne obitelji i prijatelja, već potpunih stranaca koji su željeli u praksi iskušati njezine recepte i naputke s bloga.

Najbolje vrijeme za sirovu hranu

Kulinarske radionice ubrzo je počela održavati posvuda jer se povećavao broj zainteresiranih. A na pisanje knjige motivirali su je upravo polaznici radionica želeći da Mihaela svoje recepte skupi na jedno mjesto. Sada su svi njezini obožavatelji zadovoljni jer su dobili slatku verziju sirovojedske kuharice, a vjerujemo da će njome privući i nove ljubitelje zdravih slatkiša. Ako ste, kada su slastice u pitanju, više tradicionalist, u Mihaelinoj kuharici možete naći sirovojedsku verziju makovnjače, orahnjače, popularne schwarzwaldice ili međimurske gibanice.

Razmišljate li o sirovojedstvu, sada je najbolje vrijeme za kušanje sirove hrane jer tržnice kipte izborom sezonskog voća i povrća, a za uvod u ovaj stil prehrane svojim nepcima pripremite nepečenu slasticu. Brinu li vas kilogrami viška ako se navučete na sirove slastice, Mihaela priznaje da su njezini kolači kalorijske bombe, ali da ih možemo jesti u puno manjim količinama jer brzo zasite. Izazivamo vas da pripremite neku od Mihaelinih slastica, čije recepte donosimo, ali da pojedete samo jednu šnitu!

Sirova torta od borovnica

Sirova torta s jagodama

Sirova pita od borovnica

Jednostavni voćni sladoledi

Sirove kuglice od lješnjaka