Životinja koja stoji između neba i zemlje

U najvećem europskom biodinamičkom vrtu ljekovitoga bilja Weleda, u Schwäbisch Gmündu, nedaleko od Stuttgarta, posjetitelji često zastanu pred neobičnim prizorom: visoko iznad nasada i staklenika, na tankom drvenom stupu obješen je smotuljak zagonetnog izgleda.

Na pitanje što je to (možda ima neke veze s pticama?) vodič daje odgovor koji mnogi još nikad nisu čuli: „Time oplemenjujemo kompost. Jelenji mjehur napunimo točno određenim vrstama ljekovitoga bilja i u proljeće ga objesimo na stup i na njemu visi sve do rane jeseni, upijajući kozmičku energiju Sunca i Mjeseca. Na taj način dobivamo biljni prah – koncentrat koji ujesen u malim količinama stavljamo u kompost da bismo ga ‘preparirali’. Tako dobiva veću prirodnu snagu koju prenosi na biljke kako bi one same mogle upiti više hranjivih tvari.

Ljekovito bilje se priprema u jelenjem mjehuru zato što je jelen posebna životinja koja stoji između neba i zemlje, povezujući svemir. Doktor Rudolf Steiner detaljno je to objasnio u svojim zapisima.“ Ime Rudolfa Steinera pritom izgovara s dubokim poštovanjem.

Biodinamički uzgoj ljekovitoga bilja

Riječ je, naime, o biodinamičkom vrtu jednog od vodećih svjetskih proizvođača prirodne kozmetike i ljekovitih pripravaka Weleda, koji u godini obiđe dva milijuna posjetitelja.

Od samog svog postanka, 1921. godine, Weleda je surađivala s dr. Rudolfom Steinerom u osmišljavanju holističkih farmaceutskih preparata, a 1924. godine, kad je Steiner javnosti predstavio svoju ideju biološko-dinamičke poljoprivrede u osam predavanja koja su danas poznata kao Poljoprivredni tečaj, Weleda je započela biodinamički uzgoj ljekovitoga bilja.

Demeter

Na Steinerovim spoznajama temelji se proizvodnja još jednog svjetskog diva prirodne kozmetike, njemačke tvrtke Wala, koja stoji iza brenda Dr. Hauschka.

Prestižni certifikat kvalitete biološko-dinamičkih namirnica, Demeter, osmišljen je prema Steinerovim načelima. Zapravo je cijela Njemačka, zajedno s Austrijom i Švicarskom, prožeta Steinerovim nasljeđem na sve moguće načine jer je čuveni austrijski znanstvenik i filozof gotovo cijeli život proveo u tim zemljama. Steiner je izuzetno popularan i u Francuskoj te u skandinavskim zemljama.

Znanost koja istražuje duhovnu stvarnost

Dr. Rudolf Steiner osnivač je antropozofije, znanosti koja istražuje duhovnu stvarnost kao temelj našeg postojanja, polazeći od teze da su vidljivi svijet (onaj koji doživljavamo fizičkim osjetilima poput, primjerice, vida i sluha) i nevidljivi duhovni svijet usko povezani, a njihova povezanost može se svjesno razvijati i unapređivati.

Sâm Steiner isticao je da nije riječ o pukoj ezoterici, nego da „antropozofija ima svoje korijene u duhovnom svijetu, ali njezine grane, listovi, cvijeće i plodovi rastu dalje u sva područja ljudskoga života“.

I doista, iz Steinerove antropozofije izrasli su biodinamička poljoprivreda, waldorfska pedagogija, euritmija, organska arhitektura, antropozofska medicina, antropozofsko slikarstvo... Steinerove ideje danas su toliko prihvaćene u cijelome svijetu da ga mnogi smatraju jednim od najistak­nutijih mislilaca modernoga doba.

Vizionar rođen u Hrvatskoj

Rudolf Steiner rođen je 1861. u Donjem Kraljevcu, nedaleko od Čakovca, u Međimurju koje je tada bilo u sklopu Austro-Ugarske monarhije i 27. veljače ove godine obilježena je 156. obljetnica njegova rođenja. Njegovi štovatelji često ostanu zatečeni time da je on relativno nepoznat u Hrvatskoj, zemlji gdje se rodio, dok je u susjednoj Sloveniji njegovo učenje već uzelo maha.

Obitelj Steiner često se selila zbog posla Rudolfova oca u Južnoj austrijskoj željeznici, pa je Rudolf proveo u Donjem Kraljevcu samo godinu i pol. No, on je isticao da mjesto rođenja za njega ima poseban značaj kao simbol povezanosti Istoka i Zapada.

Goetheova razmišljanja

Nakon završene realne gimnazije u Bečkom Novom Mestu, Steiner je studirao prirodne znanosti – matematiku, fiziku i kemiju – na Visokoj tehničkoj školi u Beču, gdje je usporedo slušao filozofiju, književnost, psihologiju i medicinu. U to vrijeme proučavao je mistične spise o prirodi njemačkoga književnika i mislioca Johanna Wolfganga von Goethea, koji su ga toliko oduševili da je 1890. godine utemeljio Goetheov institut.

Goetheova razmišljanja imala su odjeka i u jednome od najpoznatijih Steinerovih djela, Filozofija slobode, u kojem 1894. izlaže „temeljne crte modernog pogleda na svijet i rezultate promatranja duše prirodoznanstvenom metodom“.

Kraj 19. i početak 20. stoljeća Steiner provodi u Berlinu, kao slobodni pisac i predavač u Školi za obrazovanje radnika. Govorom pred članovima znanstvenoga društva „Giordano Bruno“, kojemu je i sam pripadao, Steiner je 1902. godine javno predstavio svoj životni cilj: „Iznalaziti nove metode istraživanja duše na znanstvenoj osnovi“.

Razlaz s teozofima

Steiner je postao ugledno ime u vodećim znanstvenim krugovima zapadne Europe, a potraga za duhovnošću približila ga je teozofiji, u to doba popularnom pokretu za povratak duhovnim vrijednostima. No, s godinama su se produbljivale razlike između Steinera i teozofa koji su se sve više oslanjali na okultizam i spiritualizam, dok je Steiner inzistirao na zdravorazumskom pristupu u duhovnim istraživanjima.

Steiner se konačno razilazi s teozofima i 1913. osniva Antropozofsko društvo, nazvavši ga po svojoj znanstveno-duhovnoj metodi, antropozofiji (grč. ánthrōpos: čovjek; sophía: mudrost).

Antropozofija – novo viđenje duhovnosti

„Mogu li moja fizička osjetila dati potpunu sliku stvarnosti? S kojim bih onda osjetilima mogao upoznati sebe? Odakle potječe moja inteligencija i kako nastaje moj unutarnji život? Je li istina da je život koji sada živim sve što imam?“, razmatrao je Steiner promičući ideju da usporedo s materijalnom (osjetilnom) postoji i duhovna (nadosjetilna) stvarnost, kao pravo i jedino ishodište našeg postojanja.

Pritom je isticao da svatko „živim mišljenjem“ oslobođenim od predrasuda i svjesnim htijenjem može doći do te duhovne stvarnosti te dobiti neposredan uvid u sebe i svijet oko sebe.

Iako je dr. Rudolf Steiner u proučavanju duhovnosti koristio znanstveni pristup, istovjetan onome kojim se proučava tvarna, osjetilna stvarnost, mnogima je zvučala previše izazovno njegova teorija da naša duhovna strana nije sučeljena materijalnoj, već joj daje svu puninu i pravi smisao, te da „nijedno djelovanje na bilo kojem području ljudskoga života ne smije biti lišeno morala, već mora biti obasjano svjetlom božanske jezgre koja svijetli u svakome čovjeku“.

Centar dr. Rudolfa Steinera u Međimurju - važno mjesto na karti svijeta

Sloboda u duhu, jednakost u pravdi, bratstvo u gospodarstvu

Steiner je predlagao društveno uređenje koje karakterizira sloboda u duhovnom životu, jednakost u pravnom i bratstvo u gospodarskom životu. Glasno je to izrekao u vrijeme kada je zbog razvoja prirodnih znanosti i industrije izuzetno ojačao materijalistički svjetonazor, a pitanje ljudske duše i duha bilo je prepušteno području religije. Steiner je smatrao da se u doba sve bržeg tehnološkog napretka i društvenih nemira unutarnji mir može povratiti samo radikalnom promjenom odnosa prema prirodi i prema samome sebi.

Iste godine kad je osnovao Antropozofsko društvo, 1913., započinje se graditi njegovo sjedište u Švicarskoj, u Dornachu, nedaleko od Basela. Prema Steinerovim projektima 1914., podignut je Goetheanum, veličanstveno drveno zdanje s dvostrukom kupolom, dotad nerješivim arhitektonskim problemom. Zabilježeno je da je na izgradnji Goetheanuma povremeno radilo i do dvije tisuće ljudi, pripadnika dvadesetak nacija.

PageBreak

Neprijatelj Reicha i paljenje Goetheanuma

Održavajući predavanja diljem Europe (1922. godine impresionirao je englesku akademsku zajednicu predavanjima u Oxfordu), Steiner je s jedne strane stekao brojne štovatelje, ali s druge strane i neprijateljski raspoložene neistomišljenike. Osobito je to došlo do izražaja nakon Prvoga svjetskog rata, kada je ojačao Hitlerov utjecaj i nacizam.

Gledajući u Steineru „neprijatelja Reicha“ jer je svoju filozofiju gradio na liberalnim načelima, nacisti su u silvestarskoj noći, na samom prijelazu iz 1922. u 1923. godinu, zapalili Goetheanum koji je izgorio do temelja. To je, među ostalim, pridonijelo Steinerovu obolijevanju. No, on je odmah započeo s izradom nacrta novog Goetheanuma, ali njegova će izgradnja novim materijalom, betonom, biti završena tek nakon njegove smrti.

Organska arhitektura

U spomen Steineru, na temeljima staroga podignut je novi Goetheanum 1929. godine. I danas je to svjetsko središte Antropozofskog društva u kojemu se nalazi Visoka škola za duhovnu znanost s katedrama za matematiku i astronomiju, prirodne i medicinske znanosti, te za likovnu, govornu, dramsku i glazbenu umjetnost.

Zgrada je projektirana prema načelima koja se danas smatraju osnovama organske arhitekture: nadahnuće prirodom, samoodrživost, ekonomičnost, vizualno i funkcionalno stapanje s okolišem... Osim dviju verzija Goetheanuma, Steiner je projektirao još 15 zgrada.

6000 predavanja

Godišnji broj predavanja dr. Rudolfa Steinera nerijetko je premašivao broj dana u godini, sve do 1924. godine kada mu se zdravlje toliko pogoršalo da više nije mogao predavati (iako je i dalje uspijevao gotovo svakodnevno pisati kraće tekstove).

Preminuo je 30. ožujka 1925. u Dornachu. Prema podacima koje navodi Hrvatsko antropozofsko društvo „Marija Sofija“, iza Steinera je ostalo 4000 zapisanih od ukupno 6000 predavanja koja je održao diljem Europe, a napisao je i četrdesetak knjiga. Stigao se baviti i slikarstvom i kiparstvom – najpoznatija je njegova golema drvena skulptura Predstavnik čovječanstva iz 1922. godine.

Premda je Steinerova antropozofija ostavila traga u najrazličitijim ljudskim djelatnostima, osobito se među njima ističe waldorfska pedagogija, sustav obrazovanja i odgoja temeljen na antropozofskim načelima.

djeca
Profinmedia djeca
Waldorfska škola – učenje za život, a ne za ocjene

Bît waldorfske metode često se opisuje ovom anegdotom: Pedagoški ins­pektor upitao je djevojčicu u prvom razredu waldorfske osnovne škole: „Ako je na igralištu petero djece i četvero ih ode, koliko će ih ostati na igralištu?“ Dobio je odgovor da neće ostati nijedno dijete. Naime, objasnila mu je djevojčica, ona zna da je to u matematici jedan, ali nije mogla ostaviti to jedno dijete samo.

Prva waldorfska škola otvorena je 1919. u Stuttgartu, kada je Emil Molt, vlasnik tvornice Waldorf Astoria, rekao Rudolfu Steineru da osmisli školu za djecu tvorničkih radnika. Danas se Steinerovo učenje primjenjuje širom svijeta, u više od tisuću škola u 60 zemalja, te u tisućama vrtića i terapijskih ustanova. Waldorfska pedagogija mnoge je zadivila humanističkim odmakom od klasičnoga obrazovanja. Ovaj stil učenja temelji se na poštovanju individualnosti svakog djeteta, a ne na „štrebanju“.

Učenje rukama, srcem i glavom

„U waldorfskoj školi uči se za život, a ne za ocjene. Brojčane ocjene imamo samo u 7. i 8. razredu jer je na osnovi njih omogućen upis u srednju školu. Ovdje djeca uče svojim rukama, srcem i glavom, dobivajući znatno više od samoga gradiva: veću snalažljivost, krea­tivnost, samopouzdanje, sposobnost prilagodbe, spretnost, poduzetnost, odgovornost, radne navike… Pažljivo razvijamo želju za znanjem kako bi djeca išla u školu s veseljem.

Ostvaruje se prednost u stranim jezicima jer se već od prvog razreda uči engleski i njemački na interaktivan način; pjevajući, plešući, glumeći... Svi učenici sviraju i pjevaju kako bi razvijali i svoje umjetničke sposobnosti, a glazbeni odgoj povezan je i s drugim predmetima poput matematike, zemljopisa, povijesti, fizike, likovnog... Osim redovnih predmeta, imamo i ručni rad, obrte, religijsku kulturu, euritmiju te vrtlarstvo.

Waldorfska škola - učenje za život

Škole u Hrvatskoj

Školski obroci pripremaju se od prirodnih i zdravih namirnica. Sva djeca odmore provode vani, bez obzira na to kakve su vremenske prilike, a pritom im je dopušteno igranje na travi, u zemlji i snijegu. Na kraju radnog tjedna roditelji u svoje elektroničke poštanske sandučiće dobivaju fotografije i anegdote s nastave. Roditelji su u stalnom kontaktu s učiteljima i škola uvažava njihovo mišljenje“, kaže Ivana Vukelić Bonifačić, ravnateljica Waldorfske škole u Zagrebu.

U Hrvatskoj postoji i Osnovna waldorfska škola u Rijeci te pet waldorfskih vrtića (Rijeka, Zagreb, Samobor, Vinkovci, Split), a u još nekim vrtićima djeca mogu pohađati posebne grupe po waldorfskom programu.

Euritmija – zvuk i govor u pokretu

U waldorfskoj pedagogiji značajno mjesto ima euritmija, plesno-dramska disciplina koja se poučava ne samo zato kako bi se u djece razvile sposobnosti kreativnog izražavanja nego i da bi se poboljšale koordinacija između uma i tijela, motorika, sigurnost u nastupu, koncentracija...

Rudolf Steiner osmislio je euritmiju kao umijeće izražavanja pokretom, koje je nazivao i vidljivim govorom. Pritom se polazi od znanstvenih dokaza da naše tijelo reagira na zvukove (kako na glasove i riječi, tako i na glazbene tonove) određenim suptilnim, gotovo neprimjetnim kretnjama. Euritmija ih izražava u „ekspresivnijoj formi“ tako da pokreti tijela budu jasno vidljivi. Jednostavno rečeno, euritmija je zvuk pretočen u pokret.

Euritmija - gimnastika duše

Osim pedagoške, postoje umjetnička i zdravstvena euritmija. Umjetnička euritmija izvodi se na pozornici, uz recitiranje književnih djela i/ili klasičnu glazbu. Takvim sinergijskim preklapanjem govora, zvuka i pokreta postiže se poseban doživljaj.
Zdravstvena euritmija terapijska je metoda koja se više od 80 godina primjenjuje kao pomoć u liječenju različitih bolesti, od dišnih tegoba, alergija, probavnih smetnji i otežane pokretljivosti mišićno-koštanog sustava do depresije i ovisnosti.

Biodinamička usklađenost s prirodom i svemirom

Prirodni ritmovi imaju ključnu ulogu i u Steinerovim postavkama biodinamičke poljoprivrede koja planet Zemlju, pa tako i njivu ili vrt, doživljava kao živi organizam na kojega ne utječe samo neposredan okoliš, nego i cijeli svemir, odnosno položaj planeta i sazviježđa, a iznimno su važni ritmovi godine, mjeseca, dana...

U skladu s time, koriste se posebni pripravci od ljekovitoga bilja i minerala te pripravci životinjskog podrijetla kao „dinamički aktivatori“ kojima se potiče vitalnost tla i raslinja. Kravlji rogovi pune se prirodnim stajskim gnojem ili samljevenim kremenom pa se ukapaju u zemlju da, ovisno o namjeni pripravka, nekoliko mjeseci odleže prije uporabe. Biljni pripravci dobivaju se od stolisnika, kamilice, koprive, hrastove kore, maslačka i valerijane.

Dakako, biodinamička poljoprivreda podrazumijeva uzgoj biljaka bez tretiranog sjemena, umjetnih gnojiva, pesticida i drugih štetnih tvari.