Ljudi diljem svijeta stoljećima svjedoče opuštajućim i osnažujućim učincima čaja. Pije se za smirivanje živaca, opuštanje, ali i kao pomoć za meditaciju. Iako su koristi za mentalno zdravlje poznati među čajopijama, znanstvenici tek sada počinju ispitivati kako utječe na raspoloženje i psihu, piše Nature. Primjerice, otkrili su da ispijanje čaja snižava razinu kortizola, hormona stresa. Postoji nekoliko dokaza o dugoročnim zdravstvenim blagodatima. Naime, neke studije pokazuju da pijenje najmanje pola šalice zelenog čaja dnevno smanjuje rizik od razvoja depresije i demencije.
Stručnjaci pokušavaju identificirati glavne spojeve koji čaju daju takve blagodati za mentalno zdravlje. Katehini čaja, antioksidansi poput epigalokatehin galata (EGCG), čine do 42% suhe težine kuhanog zelenog čaja, a aminokiselina L-teanin čini oko 3%. Smatra se da EGCG djeluje umirujuće i poboljšava pamćenje i pažnju kada se konzumira sam. Otkriveno je da L-teanin ima sličan učinak kada se konzumira u kombinaciji s kofeinom. Do 5% suhe težine zelenog čaja čini kofein, za koji se zna da poboljšava raspoloženje, budnost i kognitivne procese.
Liječnici posljednjih godina traže sve više načina za suzbijanje anksioznosti, depresije i kognitivnog pada povezanog s dobi, što su problemi koji opterećuju zdravstvene sustave, a mogućnosti liječenja su ograničene. Oko trećine ljudi s anksioznošću i depresijom nikada ne pronađe učinkovitu terapiju.
Ipak, Stefan Borgwardt, neuropsihijatar sa Sveučilišta u Baselu, oprezan je oko prednosti koje čaj može imati kod klinički depresivnih osoba. 'Važno je ne precijeniti učinke', upozorava.
Iako zasad postoje jasni dokazi umjerenog poboljšavanja raspoloženja kod zdravih osoba, studije tek trebaju pokazati da čaj može pomoći osobama s mentalnim bolestima. Znanstvenici moraju donijeti čvršće zaključke o tome kako aktivni sastojci čaja djeluju na tijelo, kao i koje su doze potrebne za kratkoročne i dugoročne učinke.
Prednosti čaja
S obzirom na sveprisutnost ovog toplog napitka, zapravo se malo zna o njegovim učincima na ljudsko ponašanje, tvrdi Andrew Scholey, psihofarmakolog sa Sveučilišta Swinburne u Melbourneu. Velik dio dostupnih dokaza dolazi iz epidemioloških studija, koje pokazuju pozitivan učinak na raspoloženje i kognitivne funkcije. Primjerice, istraživanje iz 2019. pokazalo je da su u zdravoj korejskoj populaciji oni koji su redovito pili zeleni čaj imali 21% manju vjerojatnost da će razviti depresiju tijekom života od onih koji ga nisu pili.
Korejska studija pokazala je i da čaj ima 'relativno snažan učinak', usporediv s 2,5 sata tjelovježbe tjedno. Također, epidemiološke studije sugeriraju da dugotrajna i redovita konzumacija zelenog čaja može smanjiti rizik od demencije. Studija na stanovnicima starijima od 55 godina u Singapuru pokazala je da su oni koji su pili samo jednu šalicu čaja tjedno imali bolje pamćenje i sposobnost procesuiranja informacija nego oni koji ga nisu pili.
Međutim, stručnjaci upozoravaju na ograničenja epidemioloških studija, poput drugih životnih čimbenika ili genetike koji utječu na rezultate.
Andrew Steptoe, psiholog sa Sveučilišta College u Londonu, 2007. je istražio jesu li opuštajući učinci čaja izravan biološki ishod ili proizlaze iz društvenog konteksta u kojem se piće konzumira, poput sjedenja i odmaranja. 'Čaj se često pije u uvjetima koji pogoduju opuštanju i koji sami mogu biti odgovorni za vidljive blagodati', objasnio je.
Steptoe i njegov tim ispitali su učinak crnog čaja kod zdravih muškaraca u usporedbi s placebom s kofeinom. Čaj i placebo predstavljeni su kao prašci s voćnim okusom, obojeni poput čaja kako bi se prikrile razlike između ta dva pića. Znanstvenici su otkrili da je čaj pomogao ljudima da se brže oporave od stresnog zadatka. Razina hormona stresa kortizola u slini pala je na 53% početne razine unutar 50 minuta nakon zadatka kod skupine koja je pila čaj, u usporedbi sa 73% početne vrijednosti kod onih koji su pili placebo. Oni koji su pili čaj također su izjavili da su se osjećali opuštenije od onih koji su pili placebo.
Čudotvorni sastojci
Znanstvenici također počinju istraživati koji spojevi daju čaju njegova korisna svojstva. Testovi ključnih sastojaka - L-teanina i EGCG-a - sugeriraju da doprinose sami, ali i u kombinaciji s kofeinom.
Scholey i njegovi kolege 2016. su došli do zaključka da su dobrovoljci koji su konzumirali napitak koji sadrži 200 miligrama L-teanina (količina koja se nalazi u osam šalica čaja) imali nižu razinu kortizola te su se osjećali opuštenije nakon obavljanja zadataka koji izazivaju stres, za razliku od ispitanika koji su konzumirali placebo. Također, nalazi magnetne rezonance pokazali su da su anksiozni dobrovoljci pokazali povećanje alfa moždanih valova, koji su povezani s opuštanjem.
U prethodnoj studiji Scholey je otkrio da L-teanin poboljšava pamćenje i vrijeme reakcije kada se konzumira s kofeinom. L-teanin opušta samo područja mozga koja nisu potrebna za obavljanje zadataka pa ne čudi njegov meditativni učinak. Može izravno koristiti regeneraciji mozga, a također bi mogao djelovati na sustav tjelesnog odgovora na stres, smanjujući razinu kortizola i stresa. Testovi na životinjama sugeriraju da L-teanin također pojačava neurotransmiter GABA, što zauzvrat smanjuje tjeskobu.
EGCG, drugi glavni sastojak zelenog čaja, također doprinosi dobrobitima za mentalno zdravlje. U detaljnoj studiji, Scholey je koristio elektroencefalografiju kako bi usporedio moždanu aktivnost ljudi koji konzumiraju nutrijente koji sadrže EGCG i placebo. Oni koji su pili EGCG doživjeli su povećanje moždane aktivnosti u alfa valovima, theta valovima, koji su povezani s tihom budnošću; i beta valovima, koji se povećavaju s koncentracijom i pažnjom. Studije na životinjama i in vitro pokazale su da EGCG može proći kroz krvno-moždanu barijeru kako bi djelovao izravno na mozak, te da bi mogao poboljšati zdravlje krvnih žila i potaknuti opskrbu dušičnim oksidom, što bi zajedno moglo biti korisno za kognitivne funkcije.
Iako se istraživanja o blagodatima čaja za mentalno zdravlje povećavaju, još uvijek se puno toga ne zna. Znanstvenici još uvijek ne razumiju kako sastojci čaja djeluju zajedno. Poznato je da kofein doprinosi raspoloženju i kogniciji, ali malo se zna o tome kako kofein stupa u interakciju s EGCG-om. Slično, nije jasno pojačava li kofein kognitivne učinke L-teanina ili obrnuto. Bit će potrebno razriješiti takve nejasnoće prije nego što znanstvenici mogu preciznije odrediti dugoročne dobrobiti čaja i njegovu moguću upotrebu za osobe s mentalnim poremećajima.
Za sada nema razloga da se zdrave ljude ne potakne da piju čaj kao sredstvo za poboljšanje raspoloženja i koncentracije, kaže Borgwardt. Ispijanje čaja moglo bi pružiti lagani dodatak, ili čak alternativu, učincima vježbanja na podizanje raspoloženja, kaže on. 'Zašto ne popiti finu šalicu čaja? To je lakše nego trčati tri puta tjedno!', zaključio je.