Naša stvarnost je složeni spoj mnogih čimbenika, uključujući vanjske okolnosti, naše ponašanje, interakcije s drugima i naše vlastite misli i uvjerenja.

Neki ljudi vjeruju da naše misli i uvjerenja imaju moć oblikovati našu stvarnost, dok drugi smatraju da je stvarnost neovisna o našim mislima i da misli samo odražavaju ili interpretiraju vanjski svijet. Ja vjerujem da naše misli i naša uvjerenja uistinu oblikuju našu stvarnost i da naravno, vanjski faktori utječu na nju.

U okviru psihologije, grana poznata kao kognitivna terapija temelji se na ideji da naše misli, uvjerenja i interpretacije utječu na naše emocije i ponašanje. Prema tom pristupu, promjenom negativnih ili destruktivnih misli možemo poboljšati naše emocionalno stanje i kvalitetu života.

Kada sam počela prakticirati mindulness koncept misli i uma postao mi je jasan. Do tada bilo mi je jako apstraktno. Zato bih vam danas pojasnila razliku između uma i misli i zašto je važno trenirati um.

Razlika između uma i misli

Um se odnosi na širi pojam svijesti, svjesnosti i mentalnih sposobnosti koje čine našu kognitivnu funkciju. To je sposobnost da razmišljamo, percipiramo, osjećamo, razumijemo i stvaramo svijest o sebi i svijetu oko nas. Um uključuje različite aspekte našeg unutarnjeg svijeta, uključujući svjesne i nesvjesne procese, intelektualne sposobnosti, emocije i percepciju.

Misli su specifične mentalne aktivnosti koje se odvijaju u našem umu. One predstavljaju procese mentalnog oblikovanja i obrade informacija, kao što su razmišljanje, razumijevanje, analiza, planiranje, pamćenje i maštanje. Misli su manifestacija uma koja se sastoji od različitih ideja, slika, zvukova ili koncepta koji nastaju iz naše svjesnosti.

Um je šireg opsega i obuhvaća sve mentalne procese i sposobnosti koje posjedujemo, dok su misli konkretnije mentalne aktivnosti koje proizlaze iz tog uma. Misli su proizvod uma koji se može promatrati kao jedan od mnogih aspekata naše svijesti i kognitivne funkcije.

Naše misli, koje su proizvod uma, mogu stvarati percepciju prepreka ili izazova. U tom smislu, misli mogu biti izvor prepreka koje nam se čine stvarnim ili teškim za prevladavanje. Međutim, važno je razumjeti da su misli naša interpretacije svijeta i da se naše zamišljene prepreke mogu razlikovati od stvarnosti.

Dubravka Fazlić
Privatni album Više o radu naše kolumnistice Dubravke Fazlić saznajte na dubravkafazlic.com

Misli su često oblikovane našim uvjerenjima, iskustvima, strahovima i predrasudama. Negativne misli poput sumnje, straha ili nedostatka samopouzdanja mogu nam stvoriti unutarnje prepreke koje nas sprječavaju da postignemo svoj puni potencijal ili se suočimo s izazovima. Ipak, važno je napomenuti da sam um nije nužno izvor prepreka. Naš um ima sposobnost fleksibilnosti, kreativnosti i promjene perspektive. Ako smo svjesni naših misli i sposobni ih promatrati s distancom, možemo prepoznati kad nam stvaraju prepreke i naučiti kako ih prevladati. Kroz praksu mindfulnessa, samosvjesnosti i promjene načina razmišljanja, možemo se osloboditi ograničavajućih misli i prevladati percepciju prepreka.

Naš um često ima tendenciju da prvo servira negativne misli. Evo nekoliko mogućih objašnjenja i razloga zašto je to tako.

1. Evolucijska perspektiva: Naš um je evoluirao kako bi prepoznavao i reagirao na potencijalne prijetnje i opasnosti. To znači da smo skloni obratiti veću pozornost na negativne događaje ili situacije koje bismo mogli percipirati kao prijetnju. Ova tendencija proizlazi iz našeg biološkog instinkta preživljavanja.
2. Prethodna iskustva: Negativna iskustva koja smo imali u prošlosti mogu ostaviti snažan utisak na nas. Naš um ima tendenciju da se sjeća negativnih iskustava kako bismo ih izbjegli u budućnosti. Stoga, kada smo suočeni s novim situacijama, naš um se može automatski usredotočiti na negativne aspekte kako bismo se zaštitili od potencijalnih opasnosti.
3. Društveno uspoređivanje: Često se uspoređujemo s drugima i mjerimo svoj uspjeh ili vrijednost na temelju drugih ljudi. Kada se uspoređujemo s drugima, možemo primijetiti svoje nedostatke ili osjećati nezadovoljstvo. To može dovesti do negativnih misli o sebi i svojim sposobnostima.
4. Negativni pristrani obrasci razmišljanja: Ponekad razvijemo obrasce negativnog razmišljanja, kao što su katastrofično razmišljanje, pretpostavke o neuspjehu ili samokritičnost. Ti obrasce razmišljanja mogu postati automatski i ponavljajući, što dovodi do učestalijeg izražavanja negativnih misli.

Važno je napomenuti da možemo naučiti prepoznati ove negativne obrasce razmišljanja i raditi na promjeni našeg načina razmišljanja. Tehnike poput mindfulnessa mogu pomoći u smanjenju negativnih misli i promicanju pozitivnijeg i konstruktivnijeg razmišljanja.

Koraci koje možete poduzeti kako biste trenirali svoje misli:

I. Vježbajte mindfulness: Budite prisutni u trenutku i svjesni svojih misli. Umjesto da se uvlačite u negativne misli, primijetite ih, promatrajte ih bez prosuđivanja i pustite ih da prolaze.
II. Budite strpljivi: Treniranje misli zahtijeva vremena i prakse. Budite strpljivi sa sobom i budite svjesni da će se stari obrasci razmišljanja postupno mijenjati s vježbom i dosljednošću.
III. Vodite dnevnik: Zapisujte negativne misli koje primijetite tijekom dana. Analizirajte ih kasnije i zamijenite ih pozitivnijim alternativama.
IV. Okružite se pozitivnim utjecajima: Povežite se s ljudima koji podržavaju vašu pozitivnu promjenu. Okružite se pozitivnom i poticajnom atmosferom, bilo to kroz knjige, inspirativne citate, motivacijske govore ili motivacijske videozapise. Identificirajte negativne misli: Postanite svjesni negativnih misli koje vam se javljaju tijekom dana. Primijetite kada se pojave i kako utječu na vaše raspoloženje i ponašanje.
V. Prakticirajte afirmacije: Koristite afirmacije, pozitivne izjave koje ponavljate sami sebi, kako biste ojačali pozitivne misli i uvjerenja. Na primjer, možete ponavljati afirmaciju poput "Ja sam hrabar/a i sposoban/sposobna da se suočim sa svim izazovima.
VI. Potražite podršku: Ako vam je teško samostalno trenirati svoje misli, potražite podršku stručnjaka za mentalno zdravlje. Terapeut ili savjetnik može vam pružiti dodatne tehnike i smjernice za učinkovito treniranje misli.
VII. Vježbajte samopomoć: Samopomoć može uključivati stvari poput vježbanja, zdrave prehrane, opuštanja, postavljanja ciljeva i traženja podrške od drugih. Cilj samopomoći je da naučite brinuti o sebi na načine koji vam pomažu da se osjećate sretnije, manje stresno i zadovoljnije svojim životom.

Sjetite se da nismo svi isti i ono što odgovara našem prijatelju ne znači da će odgovarati i nama pa je važno pronaći metode koje najbolje odgovaraju vama i vašim potrebama. Vježbanje svjesnosti misli ključno je u procesu treniranja misli.

Ljetni ciklus mindfulness treninga kreće online 17.07.2023 od 19 do 20 sati. Prijaviti se možete na dubravka@dubravkafazlic.com.