ZDRAVE GRANICE TEMELJ SU DOBROG ODNOSA SA SOBOM I OKOLINOM: Provjerite jeste li ih postavili i tko ih krši

Osobne granice su one koje postavljamo kako bismo zaštitili emocionalno i fizičko zdravlje te kako bismo održali zdrave odnose s drugima. One predstavljaju granicu između onoga što smo spremni tolerirati i onoga što nikako nećemo tolerirati od drugih ljudi ili određenih situacija. Zdrave osobne granice mogu se odnositi na različita područja, kao što su privatnost, komunikacija, vrijeme, financije, emocije i fizički prostor. Kada ih postavljamo, jasno komuniciramo svoje potrebe i želje drugima te imamo dovoljno samopoštovanja da kažemo "ne" kada to treba učiniti.

Neka stara ja bi se smrzla, zaledila, osjećala loše, prešutjela i povukla iz razgovora pa kasnije analizirala situaciju i okrivljavala sebe: 'Možda si to trebala drugačije reci, možda si… možda si...' 

Zdrave emocionalne granice podrazumijevaju da smo svjesni svojih emocija i da ih prihvaćamo kao dio sebe. Također, važno je razumjeti da drugi ljudi mogu imati drugačija mišljenja i osjećaje, te da to ne znači da su naši osjećaji manje važni ili nevažni.

Probijanje naših granica može doći od različitih ljudi u našem životu, kao što su članovi obitelji, prijatelji, kolege, romantični partneri ili čak stranci. Često ljudi nemaju razumijevanja za naše potrebe, imaju drugačija očekivanja od nas ili ne razumiju važnost naših granica, pa ih namjerno ili nenamjerno prelaze. Ponekad se naše granice probijaju zbog toga što smo skloni popuštanju drugima, želimo im se svidjeti ili ne želimo izazvati sukob. To može biti osobito teško kada se radi o ljudima koje volimo ili s kojima se moramo susretati svakodnevno.

Postavljanje zdravih granica unutar obitelji zna biti jako izazovno. Pogotovo u primarnoj obitelji između roditelja i djece i braće i sestara. Roditelji znaju ne razumjeti, ne čuti potrebe djece jer žive u svijetu u kojem su nesvjesni svojih uvjerena koja stvaraju ograničenja i emocionalne povrede. Donosim vam primjer jednog svog klijenta:

Njegovi roditelji bili su priklonjeniji jednom od braće jer su smatrali da je on slabije, nježnije dijete iako je najstariji. Često su stavljali fokus na njega i zahtijevali od druge djece da mu budu podrška. Kad bi, pak, moj klijent nešto trebao od roditelja, dobio je odgovor: 'Ti si dovoljno velik i sposoban, možeš ti to sam.'  Dakle, kad god je izrazio neku potrebu ili emociju, nije u tome bio podržan. Šutio je. Patio je on i njegov partnerski odnos dok jednom nije došlo do situacije s roditeljima - on je 'puknuo' i izgovorio sve što ga je godinama tištilo. Ni tada nije naišao na njihovo razumijevanje već rečenice: 'Otkud sada to sve? Nisi nikad izražavao nikakvu potrebu. Kako se to sad odjednom ponašaš?' Duboko se razočarao i rekao mi: 'Raspao sam se i polako počeo shvaćati da sam ta njihova ponašanja odavno vidio, ali nisam htio vidjeti.' On danas jasno izražava svoje potrebe, prepoznaje svoje granice i odnosi u obitelji poprimili su sasvim drugu konstelaciju.

Obrasce ponašanja koji se stvaraju u obitelji često nismo spremni vidjeti ili ne znamo za drugo i to nam je normalno. Kada nam se makne veo s očiju, često postanemo svjesni da emocionalne granice ne postoje, da ih uopće nismo postavili. Tu kreće promjena odnosa - najprije prema sebi, odnosno bolje upoznavanje sebe. Važno je naglasiti da nije uvijek lako postaviti i održavati zdrave granice, ali to je važan dio održavanja zdravog odnosa sa sobom i drugima. 

Kako u tijelu prepoznati kada su naše granice narušene? 

• Tjeskoba - osjećaj nelagode, napetosti, brige i straha koji se javlja kada se osjećamo nesigurno ili preplavljeni zbog situacije u kojoj smo se našli.
• Osjećaj iscrpljenosti - kada stalno prelazimo granice i ne odmaramo se dovoljno, možemo se osjećati iscrpljeno i umorno.
• Fizički simptomi - prekomjerni stres i prelazak granica može dovesti do fizičkih simptoma poput glavobolje, bolova u mišićima, problema sa spavanjem, bolova u trbuhu i sl.
• Osjećaj da smo izgubili kontrolu - ako se osjećamo preplavljeni i preopterećeni, možemo imati osjećaj da gubimo kontrolu nad situacijom.
• Osjećaj krivnje i srama - kada se ne postavljamo zdrave granice, možemo se osjećati krivima i sramiti se zbog toga što nismo rekli "ne" ili što nismo postupili drugačije.
• Osjećaj ljutnje i frustracije - kada se prelazi naše granice, možemo osjetiti ljutnju i frustraciju zbog nedostatka poštovanja i prekoračenja granica.

Ako primijetite da vam neka situacija izaziva prevelik stres i da vas emocije preplavljuju, vrijeme je da postavite zdrave granice.

Evo nekoliko pitanja koja si možete postaviti kako biste procijenili jesu li vaše emocionalne granice narušene:

Kako se osjećam nakon što sam proveo vrijeme s nekom osobom?
Osjećam li se opterećeno nečijim osjećajima ili problemima?
Osjećam li se nesigurno ili preplavljeno u nekim situacijama?
Je li mi teško reći "ne" drugima kada se od mene traži nešto što ne želim učiniti?
Je li mi teško izraziti svoje mišljenje ili osjećaje u nekim situacijama?
Kako se osjećam kada drugi prekorače moje granice?
Osjećam li da drugi ljudi ne poštuju moje granice?
Koliko često se osjećam preplavljenim ili preopterećenim obvezama ili drugim ljudima?
Osjećam li se ugodno kada dijelim svoje mišljenje i osjećaje s drugima?
Je li mi teško razlikovati svoje osjećaje od osjećaja drugih ljudi?

Postavljanje zdravih osobnih granica uključuje sljedeće korake: 

1. Identificirajte svoje granice. Razmislite o situacijama koje vam predstavljaju nelagodu i prepoznajte gdje se nalaze vaše granice. Možete razmisliti o tome što vam smeta, što vas čini tjeskobnim. 
2. Odlučite kako ćete izraziti svoje granice. Možete koristiti "ja poruke". Na primjer, možete reći "Ja se osjećam nelagodno kada...", "Ja želim...", ili "Ja ne želim da...".
3. Izrazite svoje granice na jasan i odlučan način. Nemojte se bojati reći "ne". Važno je izraziti se na način koji je u skladu s vašim vrijednostima i potrebama.
4. Držite se svoje odluke. Ako drugi pokušaju ignorirati vaše granice ili vas pritisnuti da se promijenite, budite odlučni u svojoj odluci. 

Ova vježba zahtijeva vježbu i vrijeme, ali može pomoći u postavljanju zdravih granica i jačanju vašeg samopouzdanja.

Više o radu naše kolumnistice Dubravke Fazlić saznajte na dubravkafazlic.com