KOJEG VUKA HRANITE U SVOM UMU? Ili - kako spriječiti pretjerano analiziranje i brigu

Tko se od nas nije u nekom trenutku onako pošteno umorio od pretjeranog razmišljanja? Overthinking o budućnosti, što će ljudi misliti o nama, jesmo li dovoljno dobri... Nekima je pretjerano razmišljanje i analiziranje obrazac koji su sami stvorili, a da ga nisu ni svjesni. 

Kod mene je triger bila velika promjena u tridesetoj godini života. Postoji općenito mišljenje da se ljudi odlučuju na promjenu u svojim tridesetim godinama jer tada obično dosegnu određenu zrelost i samosvijest te su spremniji preuzeti rizik i poduzeti korake koji mogu utjecati na njihov život. Ljepota života je spoznaja da svaka osoba ima svoj jedinstveni put i da se odluke o promjeni mogu dogoditi u bilo kojoj dobi i u bilo kojem trenutku života.

Kada čujemo izraz "pretjerano razmišljanje", može se činiti kao nešto loše, a zapravo postoji nekoliko potencijalno dobrih stvari koje netko može imati od ovog načina razmišljanja.

Temeljitost: Osobe koje pretjerano razmišljaju obično su vrlo temeljite u svom pristupu problemima. Oni će pažljivo analizirati sve opcije prije donošenja odluke. To ih često čini odličnim u donošenju odluka koje su promišljene i dobro razmotrene.
Kreativnost: Pretjerano razmišljanje može potaknuti kreativnost jer osoba razmatra širok raspon mogućnosti i ideja. To može dovesti do inovativnih rješenja i originalnih ideja.
Učinkovitost: Pretjerano razmišljanje može osobi pomoći da se bolje pripremi i bolje organizira. Oni će vjerojatnije razviti planove i strategije za postizanje svojih ciljeva.
Samosvijest: Pretjerano razmišljanje može pomoći osobi da postane svjesnija svojih osjećaja, potreba i želja. Oni će vjerojatnije razmotriti svoje osobne vrijednosti i životne ciljeve.
Prevencija pogrešaka: Pretjerano razmišljanje može pomoći osobi da izbjegne pogreške i greške jer će razmotriti sve opcije prije donošenja odluke. To može biti korisno u poslovanju i drugim područjima života.

Međutim, treba imati na umu da ako pretjerano razmišljanje postane navika, to može dovesti do anksioznosti, depresije i drugih emocionalnih problema. Stoga, važno je naučiti kako prepoznati kada overthinking postaje štetan i kako ga kontrolirati.

Jedan od načina za pobijediti overthinking je prepoznati kad se događa i preusmjeriti svoje misli na nešto drugo. Možete pokušati  zaokupiti svoj um drugim aktivnostima kao što su meditacija, joga, vježbanje, čitanje, slikanje, glazba ili bilo koja druga aktivnost koja vas opušta i preusmjerava vaš fokus. Pokušajte usmjeriti svoje misli na sadašnji trenutak i svoja osjetila, primjerice, koncentrirajte se na miris cvijeća ili zvukove oko sebe. Također je korisno usvojiti pozitivan stav i fokusirati se na rješenja, umjesto na probleme.

Drugi način da pobijedite overthinking je da prepoznate svoje uzore i obrasce razmišljanja. Identificirajte situacije koje izazivaju overthinking i zabilježite svoje misli u dnevniku. Onda razmislite o tome kako biste mogli promijeniti svoje obrasce razmišljanja kako biste se mogli suočiti s tim situacijama na konstruktivan način.

Korištenje tehnika poput mindfulness meditacije može vam pomoći u prepoznavanju overthinkinga i poboljšanju vašeg odnosa s njim. Mindfulness meditacija je tehnika koja se temelji na usredotočenosti na sadašnji trenutak i prihvaćanju misli koje prolaze kroz vaš um bez sudjelovanja u njima. Konačno, razgovor s terapeutom ili psihologom može biti koristan za osobe koje se svakodnevno nose s overthinkingom. Stručnjaci mogu pomoći u identificiranju uzroka overthinkinga te pružiti podršku i alate za suočavanje s tom navikom.

Da se vratimo na početak i rečenicu "Kojeg vuka hraniš" i kakvu vezu vukovi imaju s pretjeranim razmišljanjem.

"Kojeg vuka hraniš" je izraz koji se često koristi u kontekstu unutarnjeg konflikta između pozitivnih i negativnih misli i emocija. Iako je poznatiji kao "priča o dva vuka", izraz "kojeg vuka hraniš" se često koristi za opisivanje osobne odgovornosti za svoje postupke i ponašanje. Izraz nas podsjeća na to da smo mi odgovorni za svoje misli i emocije te da možemo odlučiti koje ćemo emocije i ponašanja poticati i razvijati. U svakom trenutku možemo birati između pozitivnih i negativnih misli i emocija i odlučiti koje ćemo hraniti.

Ako hranimo negativne emocije poput ljutnje, mržnje, straha i tuge, one će se razvijati i rasti u našem umu. Međutim, ako hranimo pozitivne emocije poput ljubavi, sreće, zahvalnosti i radosti, one će se također razvijati i postajati sve snažnije.

Želimo li nastaviti hraniti pretjerano razmišljanje ili pokušati probati novi put koji nam više odgovara, odgovornost je na nama samima.

Ako niste sigurni jeste li postali žrtva pretjeranog razmišljanja, možete si postaviti sljedeća pitanja kako biste to razjasnili:

1. Jesam li stalno opterećen mislima o prošlosti ili budućnosti?
2. Osjećam li se umorno, iscrpljeno ili napeto zbog svojih misli?
3. Jesam li sklon preispitivanju i analiziranju svega što se događa u mom životu?
4. Imaju li moje misli tendenciju da se vrte oko negativnih situacija i problema?
5. Osjećam li se preplavljenim kada imam previše misli u glavi?
6. Imaju li moje misli tendenciju da mi oduzimaju fokus i koncentraciju?
7. Je li mi teško zaustaviti ili kontrolirati svoje misli?

Ako ste na većinu ovih pitanja odgovorili potvrdno, moguće je da ste postali žrtva pretjeranog razmišljanja. To bi moglo utjecati na vašu sposobnost donošenja odluka, koncentraciju i produktivnost, kao i na vaše mentalno zdravlje i opću dobrobit. U tom slučaju, možda biste željeli razmisliti o nekim strategijama za upravljanje svojim mislima i smanjenje prekomjernog razmišljanja, kao što su meditacija, tjelovježba, druženje s prijateljima ili psihoterapija.

Više o radu naše kolumnistice Dubravke Fazlić saznajte na dubravkafazlic.com