SMANJITE ANKSIOZNOST, IZGRADITE UNUTARNJI MIR: Naša kolumnistica opisuje praktične pristupe i tehnike

Anksiozan sam. Osjećam se anksiozno. Izgovarate li često ove rečenice? Znamo koristiti termine za koje mislimo da nam je jasno što znače. Anksioznost je složen fenomen koji može biti rezultat različitih faktora. Stres modernog života, brzi tempo, visoki zahtjevi na poslu, financijski pritisak, promjene u tehnologiji i društvenim normama mogu izazvati kronični stres. Stres je često povezan s povećanom anksioznošću. Uspoređivanje s drugima na društvenim mrežama, osjećaj neprihvaćenosti ili izolacije mogu pridonijeti anksioznosti. Kultura življenja koja postavlja visoke standarde i očekivanja također može utjecati na ovo stanje. Osobe koje su doživjele traumatske događaje poput fizičkog ili emocionalnog zlostavljanja, gubitka voljene osobe ili nasilja, često razvijaju anksioznost kao reakciju na ta iskustva. Anksioznost može imati i genetsku komponentu. Stigma i nedostatak informacija o mentalnom zdravlju mogu otežati traženje pomoći i podrške. Mnogi ljudi možda ne prepoznaju svoje simptome ili se boje tražiti stručnu pomoć zbog straha od osude ili nerazumijevanja.

"Anksiozan sam": Ovaj izraz se fokusira na vas same i izražava vaše stanje ili vezana je za vaš identitet. Kada izjavite "ja sam anksiozan" opisujete sebe kao osobu koja je anksiozna. Ovaj izraz ima snažniju konotaciju da je anksioznost prisutna kao stalni dio vaše osobnosti. 

Anksioznost se može manifestirati kroz sljedeće psihičke i fizičke simptome:

Fizički simptomi:

• Ubrzan ili nepravilan puls
• Osjećaj stezanja u prsima ili gušenje
• Težina na prsima
• Povećano znojenje
• Drhtanje ili trzanje mišića
• Mučnina ili probavne smetnje
• Glavobolje ili vrtoglavica
• Napetost mišića
• Problemi sa spavanjem, nesanica

Emocionalni i psihološki simptomi:

• Osjećaj stalne napetosti ili nemira
• Prekomjerna briga i stalan osjećaj tjeskobe i uznemirenosti
• Osjećaj straha i panike
• Poteškoće s koncentracijom
• Izbjegavanje situacija koje mogu izazvati anksioznost
• Prekomjerna samokritičnost ili strah od nepredviđenih situacija
• Osjećaj gubitka kontrole

Svaki pojedinac može iskusiti anksioznost na drugačiji način, a simptomi se mogu razlikovati u intenzitetu i trajanju. Važno je da znate kako prisutnost gore navedenih simptoma ne znači da nužno imate anksiozni poremećaj, ali mogu ukazivati na to.

Smanjite anksioznost, izgradite unutarnji mir: Praktični pristupi i tehnike

Identificirajte svoje simptome.Razmislite koja situacija ili situacije trigeriraju anksioznost kod vas. Kako ste reagirali? Što ste osjećali u tijelu? Zapišite čega se možete sjetiti, a da je povezano uz situaciju i vašu reakciju.

Kako spavate u posljednje vrijeme? Koju hranu jedete? Žudite li za nekom specifičnom hranom i unosite li je puno više no inače? Vježbate li? Ova životna područja također mogu utjecati na anksioznost.

Što vas motivira da prebrodite/pobijedite anksioznost? Odgovor na ovo pitanje pomoći će vam radite na prevladavanju svoje anksioznosti.

Razmislite o trenucima kada ste doživjeli intenzivan osjećaj tjeskobe. Navedite okidače koji su mogli izazvati anksioznost i rangirajte njihov stupanj intenziteta na ljestvici od 1 do 10 (0 je najniži stupanj anksioznosti, a 10 je najviši stupanj anksioznosti). Zapišite sve misli, osjećaje, fizičke osjete i reakcije ponašanja koje ste tada doživjeli. Na ovaj način razvijate svijest o svojim okidačima, trigerima.

Vježba suosjećanja prema sebi:

Body Brain orijentirana terapija može biti korisna za rješavanje anksioznosti. To je integrativni pristup terapiji koji uzima u obzir kako tijelo i mozak utječu na mentalno zdravlje i emocionalno blagostanje. Ova terapijska metoda kombinira principe iz područja somatske terapije, neuroznanosti i psihoedukacije kako bi pomogla ljudima da bolje razumiju sebe i svoje reakcije na stres i traumu.

Ja sam body brain orijentirani terapeut i u svom radu koristim različite tehnike i metode poput brainspottinga, wingwavea, mindfulnessa, pisanja dnevnika, izražavanja emocija kroz tijelo i verbalnu komunikaciju. Cilj terapije je pomoći vam da postanete svjesniji svojih tjelesnih senzacija, razumijete emocionalne reakcije, razgradite zaglavljene emocije i emocionalne kapsule i naučite nove načine upravljanja stresom i traumom.

Više o radu naše kolumnistice Dubravke Fazlić saznajte na dubravkafazlic.com