Na početku ljubavnih veza mnogi od nas idealiziraju svoje partnere. Zanemarujemo njihove nedostatke i naglašavamo isključivo dobre osobine, a dopamin je glavni neurotransmiter odgovoran za ovu vrstu pogrešne procjene. Kada se veza prekine, rijetko se događa da su obje strane sretne zbog prekida i nakon toga mogu ostati bliski prijatelji. Zapravo, u tim izuzetnim slučajevima kada se to dogodi, dvije strane vjerojatno uopće ne optužuju jedna drugu. U većini slučajeva, međutim, prekidi su povezani s bijesom, ljutnjom, ljutnjom, žaljenjem, ljubomorom i tako dalje.
Dopamin sam po sebi može potaknuti ljude da stvore uvjerenja koja nisu utemeljena na dokazima. Ljudi čija je razina dopamina u krvi viša od normalne vjerojatnije će pridati značenje slučajnostima i pronaći smislene uzorke u proizvoljnim pomiješanim slikama. Ipak, kada vaša veza završi, nestat će i ta razina dopamina koja je bila prisutna na početku veze, a uz nju i nerealno savršene slike o vašem bivšem partneru, navodi Psychology Today.
Ipak, što ako čak i nakon mnogo vremena od prekida i dalje osjećamo sve te negativne emocije na sam spomen našega partnera? On odavno nije dio našeg života, čak ga vjerojatno ni ne viđamo često, ali ipak postoje trenutci u kojima se vrijeme oko prekida čini tako stvarno i intenzivno. Zaista, teško se oduprijeti ovom naletu negativne energije koji osjećamo, bez obzira što ne pronalazimo opravdanje ili valjani razlog za pojavu istoga.
Kako te negativne emocije ne bi samo rasle i rasle u vama, važno je osvijestiti kako rješenje problema možete pronaći upravo radom na sebi, a ne suočavanjem s osobom iz prošlosti. Ovo su mogući razlozi zbog kojih i dalje 'mrzite' svoga bivšeg ljubavnog partnera:
1. Nemirenje s prekidom
Prekid veze može biti emotivno težak i traumatičan događaj, osobito ako je raskid bio bolan ili neočekivan. Ipak, je li moguće da vas je partnerova želja za prekidom zaista toliko iznenadila? Nisu li postojali baš nikakvi razlozi koji su ukazivali da veza ne ide u pravom smjeru? Vjerojatno ćete u dubini svoje duše razaznati kako je prekid bio itekako očekivan, a sasvim moguće i nužan koliko god da ste se ranije zavaravali i na prošlu vezu gledali ne skidajući ružičaste naočale.
2. Neobrađeni problemi
Ako su u vezi postojali neriješeni problemi ili konflikti, negativni osjećaji mogu potrajati i nakon prekida. No, je li baš nužno da vaš bivši partner odgovori na vaše nedoumice, opravda se ili pokaje? Istina je da ako su problemi postojali, i bili toliko snažni da su rezultirali prekidom veze, vaš bivši partner zaista vas ne zaslužuje. Zapravo, bolje je pitanje koliko je uopće bilo isplativo ulagati u vezu koja ne nudi odgovore na važna pitanja.
3. Oštećenje ega
Nerijetko nakon prekida veze pronalazimo bivše partnere povrijeđenoga ega. Osoba može osjećati da nije bila dovoljno dobra ili vrijedna bivšeg partnera, što može potaknuti osjećaje ljutnje i samosažaljenja. Važno je napomenuti da ovi osjećaji ne proizlaze iz stvarne vrijednosti ili kvaliteta osobe, već su često rezultat emocionalnih reakcija na tešku situaciju kao što je prekid veze. Rad na jačanju samopouzdanja, samoprihvaćanju i emocionalnoj stabilnosti može pomoći osobi da prevlada povrijeđeni ego nakon prekida.
4. Konkurencija ili ljubomora
Ako bivši partner brzo pronađe novog partnera ili ako osoba osjeća da je zamijenjena, to može potaknuti osjećaje ljutnje ili ljubomore. No, zašto bismo nakon prekida trebali razmišljati o životu i odabirima bivšeg partnera? Zapravo, za vas je trenutno apsolutno svejedno ima li on nekoga ili nema ako ga ne želite natrag, a kada za to dođe pravi trenutak, vjerojatno ćete se i vi sami pronaći u zagrljaju novoga partnera.
5. Socijalni pritisak
Ponekad društvo i okolina stvaraju pritisak na pojedinca da ima uspješnu vezu, a prekid veze, osobito ako je bila dugogodišnja, može uzrokovati osjećaj neuspjeha ili sramote. Važno je ne stavljati očekivanja društva i okoline ispred vlastitih, a također je bitno ne tražiti u okolini izliku za svoje negativne emocije. Puno je bolja i korisnija opcija uhvatiti se u koštac sa svojim emocijama i vlastitim očekivanjima, raditi na njima, po potrebi revidirati ih i na kraju – prihvatiti.