PREPOZNAJTE I IZRAZITE SVOJE OSJEĆAJE. Asertivni smo kada se zauzimamo za sebe, a da bismo od nekoga dobili potporu, on prije svega treba „pročitati“ naše raspoloženje, a to nije svima lako. Koristeći se „ja porukama“ (ja sam ljut, tužan, razočaran…) jasno ćemo dati do znanja onomu s kim smo u sukobu da smo ovdje i sada – nezadovoljni. No da biste nekomu pojasnili kako se osjećate, najprije sami morate osvijestiti taj osjećaj i tu je za mnoge prva prepreka i najveći izazov. Naučite stoga prepoznavati promjene u svojem emocionalnom statusu i predio tijela gdje osjećate promjenu. Kad budete znali „pročitati“ svoj emocionalni status, lakše ćete se odlučiti zauzeti za svoja prava.
ISKAŽITE KOJE VAM PONAŠANJE SMETA U ODNOSU, KOMUNIKACIJI ILI DOGAĐAJU. Kada nečije ponašanje negativno utječe na nas, što može izazvati sukob, najčešće reagiramo okrivljavanjem druge strane. Tada iz naših usta izleti: „Ti uvijek ovo ili ono“. Zadržite mir kad prepoznate neprihvatljivo ponašanje. Iskažite koje je to ponašanje tek u drugom dijelu rečenice: „Ja sam tužna kad vičeš na mene“. Ako ne shvatite odmah što se događa, svoje nezadovoljstvo možete iskazati naknadno („Jučer sam bila tužna kad si vikao na mene“). Pokušajte unaprijed razmisliti o tome što vam kod nekoga smeta i remeti vaš mir kako biste to poslije lakše prepoznali i upozorili na problem.
NEDVOSMISLENO IZRAZITE ZAHTJEV ZA DRUKČIJE PONAŠANJE. Okolišanje može biti kontraproduktivno. Jasnoća, kratkoća izričaja, jasno „ne“ kada mislite „ne“ bit će najglasnija poruka („Molim te da ne vičeš na mene kad razgovaramo!“). Važno je da pritom zadržite mir u svakom trenutku. Možda ćete tu osobu izgubiti, ali gubitak će značiti da imate samopoštovanje.
PREDOČITE SUGOVORNIKU KOJE SU POSLJEDICE AKO SE NASTAVI NEPRIMJERENO PONAŠATI. Jasnim određenjem osiguravamo nastavak komunikacije i odnosa, a zatim možemo izraziti svoj zahtjev, namjeru, želju ili reakciju na eventualne posljedice nastavka takvog ponašanja („Ako i dalje budeš vikao na mene, prekinut ću naš odnos“). Ako to ne rezultira promjenom sugovornikova ponašanja, moramo biti sigurni da ćemo svoje obećanje ispuniti.
RAZUMIJEVANJE DRUGOGA UBLAŽIT ĆE OŠTRINU ZAHTJEVA I OTVORITI VRATA ZA SURADNJU. Da bismo osigurali konstruktivan odgovor, razumijevanjem sugovornika dajemo mu priliku da se izrazi i prenese nam svoj doživljaj situacije („Razumijem da si i ti uzrujan, ali ne razumijem zašto vičeš!?“), a komunikaciju završavamo tek nakon što se obje strane izjasne o svojim stajalištima (aktivno slušajte odgovor). Tako odabiremo suradnju umjesto borbe.