ČITATE LI ŽENE? Proslavite Dan žena čitanjem autorica i upoznavanjem s njihovim nezaboravnim junakinjama

„Kažeš da ne čitaš žene
Što bi ti one mogle reći
Naučile su te govoriti
Naučile su te hodati
Naučile su te jesti
Naučile su te pišati
Naučile su te voditi ljubav
Uistinu što bi one
Mogle reći o tebi
I tvome iskustvu...“

Virginiju Woolf mnogi poznaju kao spisateljicu i autoricu nekih od najpoznatijih djela modernističke proze, no ona se bavila i književnom kritikom te je u brojnim esejima izlagala svoje stavove i razmišljanja o književnosti. Među njima se nalazi i zbirka eseja Vlastita soba u kojima je progovorila o ulozi žena u književnosti.

 U toj zbirci eseja koji su objavljeni 1929. godine, Woolf je na zanimljiv i veoma slikovit način progovorila o pitanjima ženske kreativnosti te mogućnosti njihovog stvaralaštva. Osim toga, osvrnula se na i temu potlačenosti žena u prošlosti koje nisu imale pristup obrazovanju niti su smjele posjedovati i zarađivati vlastiti novac – iz čega i proizlazi njezin glavni zaključak: da bi žena mogla pisati, mora imati novca i vlastitu sobu.

I dan danas, gotovo stoljeće kasnije, Woolf osvaja brojne čitatelje svojim oštroumnim i briljantnim mislima, kao što i nadahnjuje rječitošću, poetičnošću i gracioznošću svojeg pisanja. Ako još niste čitali Woolf, ova zbirka eseja odličan su početak za upoznavanje s perom ove iznimne spisateljice.

Anne Brontë: Stanarka napuštene kuće

Dok knjige Orkanski visovi Emily Brontë i Jane Eyre Charlotte Brontë, zajedno sa svojim autoricama uživaju u statusnom simbolu vječnih klasika engleske i svjetske književnosti, Stanarku napuštene kuće mogli bismo nazvati skrivenim draguljem nešto manje poznate treće sestre - Anne Brontë. Razlog tome leži u glavnoj temi romana koja se bavi teškim prikazom emocionalnog zlostavljanja i alkoholizma u braku – šokantnoj i kontroverznoj temi u ono doba.

 U romanu pratimo priču o tajanstvenoj novoj stanarki napuštenog zamka Wildfell Halla – udovici Graham koja se doselila sa svojim sinom Arthurom. Nedruželjubiva, šutljiva oko svoje prošlosti i previše zaštitnički nastrojena prema sinu – teško je osvojila simpatije svojih susjeda i mještana. Međutim, uspjela je privući pažnju mladog Gilberta i između njih se malo, pomalo počelo jačati prijateljstvo, koje se kasnije razvilo i u ljubav. No kako to inače biva, u tom trenutku, njezina mračna i tužna prošlost ispriječila im se na putu do njihove sreće...

Anne Brontë u ovom romanu odlično je uspjela dočarati bespomoćnost žene koja je zapela u braku s nestabilnim mužem alkoholičarem. Da spasi svojeg dijete od njegovog utjecaja, bila je prisiljena prekršiti tadašnje zakone i pobjeći sa sinom od muža. Zbog tog vjernog prikaza nepovoljnog položaja žene Stanarka napuštene kuće proglašena je prvim feminističkim romanom – koji je danas, nažalost, još uvijek veoma aktualan.

Margaret Atwood: Alias Grace

Svi govore o Sluškinjinoj priči, dok ostali romani iznimne spisateljice Margaret Atwood kao da su prošli ispod radara. Jedan od tih nedovoljno zamijećenih romana je i Alias Grace, priča o Grace Marks, slavnoj zločinki i ubojici u Kanadi iz 19. stoljeća koja je inspirirana prema istinitim događajima.

 Roman započinje susretom Grace Marks, lijepe i mlade žene, ali i zatvorene te osuđene ubojice s ambicioznim dr. Simonom Jordanom, pre-frojdovskim psihoanalitičarom koji nastoji utvrditi pati li Grace od psihičkih bolesti – što bi moglo doprinijeti konačnoj presudi o Graceinoj krivnji ili možda nevinosti. I tako, u nizu susreta, Grace pripovijeda doktoru Jordanu svoju životnu priču koja nas vodi sve do trenutka zločina.

Je li Grace kriva ili nevina? Govori li ona istinu doktoru Jordanu dok mu pripovijeda o svim nedaćama koje su je zatekle u životu i tvrdnjom da je izgubila sjećanje o samom ubojstvu ili ga samo nastoji obmanuti svojim pričama? Ovo su pitanja koja se prožimaju tijekom cijelog romana. Tu se Atwood nevjerojatno poigrala s gotovo demonskom i opčinjavajućem moći ženskog pripovijedanja koje je nas podsjeća na zov sirena ili Šeherezadino pripovijedanje – a kraj? Ostavit će vas bez dana.

Madeline Miller: Kirka

Za sve ljubitelje grčke mitologije, ali i one koji nisu njezini najveći fanovi – Kirka, priča o grčkoj nimfi, iz pera američke spisateljice Madeline Miller zasigurno će vas osvojiti.

 Kirka, kći boga Helija, niti lijepa poput svoje majke, niti moćna poput oca, u želji da privuče pažnju drugih – otkriva svoju posebnu moć: čarobnjaštvo. Nakon što je učinila nešto neoprostivo, bogovi je osuđuju na najokrutniju moguću kaznu – prognana je na napušten otok. Pomirena sa svojom sudbinom, na otoku usavršava svoje umijeće čaranja, pripitomljava divlje zvijeri i s vremena na vrijeme se susreće s najslavnijim likovima grčke mitologije – među kojima se nalazi i Odisej...

Ovo je priča o prognanoj ženi i čarobnici, koja u samoći i miru pronalazi svoju nesalomljivu snagu. Ovim romanom Miller je uspješno transformirala omraženi lik iz Homerove Odiseje u vjerodostojnu žensku junakinju s kojom se svi mogu poistovjetiti.

Lucy Maud Montgomery: Anne od Zelenih zabata

I najslađe smo ostavili za kraj! Anne od Zelenih zabata topla je i simpatična dječja knjiga o romantičnoj i maštovitoj djevojčici brzopletog jezika i velikodušnog srca. Ako vam se svidjela knjiga Male žene Luise May Alcott, mogla bi vam se svidjeti i ova knjiga.

 Marrila i Matthew Cuthbert, brat i sestra koji posjeduju malu farmu na Zelenim zabatima odlučili su posvojiti dječaka koji bi im pomogao u održavanju farme – no zabunom im dolazi Anne, crvenokoso i brbljavo siroče, koje im, nakon silnih nevolja i raznih smiješnih dogodovština, na kraju ipak osvaja srca te pronalazi svoj trajni dom kod njih.

Premda je riječ o dječjoj knjizi, priča o neobičnoj i originalnoj djevojčici koja se hrabro i srčano suočava sa svim izazovima i preprekama na koje nailazi – malo koga može ostaviti ravnodušnim. Na kraju krajeva, ova knjiga slavi djevojčicu slobodnog i neustrašivog duha koja odrasta u snažnu, lijepu i pametnu ženu.