U današnje vrijeme gdje se sve više govori o važnosti osobnog razvoja i mentalnog zdravlja, mnogi se okreću raznoj self-help literaturi s nadom da će u tim knjigama pronaći tajnu sretnog života. Premda neke od tih napisanih knjiga zaista mogu pomoći u promjeni perspektive te uvođenja novog, sretnijeg i ispunjenijeg pristupa životu, većina tih knjiga ipak nam prodaje samo neke isprazne mitove koji rade više štete nego koristi.
„Samopomoć se ne sastoji samo od ugodnih i dobrih osjećaja te ignoriranju prošlosti; zapravo, samopomoć se često odnosi na priznavanje životnih izazova, kao i vjerovanje da je vlastiti napredak moguć“, pojasnila je Sasha Heinz, razvojna psihologinja i stručnjakinja za pozitivnu psihologiju koja je za mbg podijelila 3 najčešća mita o samopomoći.
Mit 1: Samo pozitivno razmišljanje
"Ljudi misle da je rad na sebi lagodan ili da se radi samo o dobrim vibracijama", kaže Heinz. "To uopće nije istina." Zapravo, samo pozitivno razmišljanje vas neće nikamo odvesti. Naravno, važno je vjerovati u sebe i tražiti dobro u ljudima, ali prema Heinz, vaš pesimizam također igra ulogu.
"Sanjajte veliko, a zatim suočite taj san s hladnom i teškom stvarnošću", napominje ona. "Možda je to vaš skup vještina, trenutna klima, resursi ili bilo što drugo... Upotrijebite strateški način razmišljanja i recite: 'Ovo su prepreke. Kako ću ih prevladati?'“ Planiranje za ono što potencijalno neće uspjeti čini vas vjerojatnijim da ćete postići cilj, za razliku od ostajanja u optimističnoj fantaziji.
To ne znači da optimizam nije važan - svakako biste se trebali usredotočiti na optimizam prije nego počnete pesimistično razmišljati. Ali "ako doista želite taj san pretvoriti u stvarnost, vaš pesimizam je na vašoj strani", kaže Heinz. "Ono malo napetosti ili unutarnjeg trenja zapravo je važno jer nas aktivira na akciju. Tjera nas da nešto učinimo."
Mit 2: Neki ljudi se ne vide u self-help razmišljanju
Neke ljude možda više privlače knjige o samopomoći nego druge, ali prema Heinz, želja za osobnim razvojem nije osobina ličnosti. "Pretvaramo se da je to poput: 'Ovoj se osobi to sviđa, a ovoj možda ne', ali svi smo u ovom procesu rasta i razvoja", kaže ona. "Svi se u osnovi slažemo da se djeca razvijaju - kao i odrasli."
Potičemo djecu da se neprestano razvijaju i dajemo im alate koji su im potrebni za uspjeh, a sami prestajemo raditi na sebi kada uđemo u određenu dob. "Što ako bismo i mi tako živjeli svoj odrasli život?" pita se Heinz. "To je naš veliki zadatak u životu, nastaviti rasti na isti način na koji to rade djeca u djetinjstvu." Ako ne rastete, odugovlačite i možete se početi osjećati zaglavljenima.
Mit 3: Ne postoje brzi trikovi za mindfulness razmišljanje
Mogao bi vas iznenaditi ovaj posljednji mit, pogotovo ako uzmemo u obzir da imamo bezbroj trikova za podizanje raspoloženja. Međutim, mit leži u namjeri: "Ta ideja da ćete pronaći najbrži trik, za mene je nešto što smanjuje napor", kaže Heinz. Ona sama po sebi obećava da svjesnost ne zahtijeva nikakav napor (što često nije slučaj), što može natjerati ljude da brzo odustanu kada im se učini previše izazovnim.
To ne znači da biste trebali baciti sve svoje alate za svjesnost kroz prozor. Samo prilagodite semantiku: "Nemojte o tome razmišljati kao o trikovima za načine razmišljanja. Već gledajte na to kao o promjeni vaših svakodnevnih navika", objašnjava ona. Trik možda neće olakšati svjesnost, samu po sebi, ali vam zato može pomoći da se bolje nosite sa stresom u budućnosti.
.png)
.png)
