Misli Friedricha Nietzschea: 'Najuobičenija je laž ona kojom čovjek sam sebi laže; laganje drugima razmjerno je rijetko'

Njemački filozof Friedrich Nietzsche rođen je na današnji datum, 15. listopada 1844. godine u Röckenu kraj Lützena. Podrijetlom je iz protestantske obitelji, a studirao je klasičnu filologiju pa prve uzore i ideale nalazi u životu i filozofiji Grka prije pojave Sokrata.

• Ono što je veliko u čovjeka, to je da je on most, a ne cilj: što se u čovjeka može ljubiti, to je da je prijelaz i silazak.
• Treba obuzdati svoje srce; jer ako se ono pusti, ubrzo će otići i glava.
• U stvarima gdje ne zapovijeda nikakav stari običaj nema ćudorednosti; a što je život manje određen starim običajima, to je manje okružje ćudorednosti.
• Među kukavicama je neumjesno išta kazati protiv hrabrosti, to izaziva prezir; a bezobzirni ljudi pokazuju se ogorčenima kad se kaže nešto protiv supatnje.
• Povijest borbe morala protiv osnovnih instinkata života najveći je nemoral za koji je ikada znao svijet.
• Kršćanstvo je stalo na stranu slabih, niskih, neuspješnih, od oprečnosti s instinktima za održanje jakoga života stvorilo je ideal; iskvarilo je um i duhovno najjačih priroda poučavajući da najviše vrijednosti duhovnosti treba smatrati grješnima, varavima, iskušenjima.
• Najuobičenija je laž ona kojom čovjek sam sebi laže; laganje drugima razmjerno je rijetko.
• U okolnostima mira ratnički čovjek navaljuje na sama sebe.
• Mnogo govoriti o sebi može biti i sredstvo da se sebe sakrije.
• U osveti i u ljubavi žena je barbarskija od muškaraca.