U svijetu u kojem je svakodnevni stres sveprisutna pojava, važno je pronaći načine kako njegovati vlastitu dobrobit – fizičku, mentalnu i duhovnu. Tri moćne prakse koje mogu donijeti ravnotežu u život su post, molitva (ili meditacija) i milosrđe, navodi Psychology Today.

Ove su prakse prisutne u raznim kulturama i tradicijama diljem svijeta, no njihova korist nadilazi religijske okvire. One pomažu ljudima da se osjećaju povezanije, smirenije i sretnije te imaju značajan utjecaj na fizičko zdravlje.

1. Post – resetiranje tijela i uma

Post posljednjih godina privlači veliku pozornost zbog svojih blagotvornih učinaka na tijelo i um. Znanstvena istraživanja pokazuju da povremeni post može poboljšati kognitivne funkcije, podržati zdrav metabolizam i pridonijeti duljem životnom vijeku.

Primjerice, istraživanje iz 2024. godine pokazalo je da povremeni post poboljšava rad mozga kod starijih osoba. Druga studija provedena u Nigeriji pratila je 770 osoba koje su tijekom mjeseca posta primijetile značajno smanjenje razine anksioznosti i depresije, dok su osjećaj zadovoljstva i motivacija porasli.

Post nije samo dijetetska praksa – on pruža priliku za disciplinu, svjesnost i dublju povezanost sa sobom. Time što se suzdržavamo od hrane ili drugih navika na određeni period, jačamo svoju samosvijest i kontrolu, što može pozitivno utjecati na mnoge aspekte života.

2. Molitva ili meditacija – unutarnji mir kao osnovni stup sreće

Bez obzira na to jeste li religiozni ili ne, praksa molitve i meditacije može donijeti smirenost i mentalnu jasnoću. Ove metode pomažu u smanjenju stresa, poboljšanju koncentracije i jačanju emocionalne stabilnosti.

Jedan od vodećih istraživača na polju duhovne psihologije, Ken Pargament, usporedio je učinke duhovne i sekularne meditacije. Dok sekularna meditacija uključuje fokus na dah ili afirmacije (npr. "Ja sam smiren/a"), duhovna meditacija oslanja se na duhovne pojmove ili tekstove (npr. "Ljubav je sve"). Zanimljivo je da su sudionici koji su prakticirali duhovnu meditaciju prijavili manju anksioznost, bolje raspoloženje i veću toleranciju na bol u usporedbi s onima koji su prakticirali sekularnu meditaciju.

Bilo da se radi o meditaciji, molitvi, vođenju dnevnika zahvalnosti ili jednostavnom trenutku tišine tijekom dana – svaka praksa koja vas usmjerava prema unutra može donijeti mir i emocionalnu stabilnost.

3. Milosrđe – snaga nesebičnosti i davanja

Davanje drugima – bilo kroz novčane donacije, volontiranje ili jednostavne geste ljubaznosti – donosi osjećaj ispunjenosti i povezanosti s drugima.

Znanstvena istraživanja pokazuju da činjenje dobrih djela aktivira centar za nagrađivanje u mozgu, oslobađajući hormone sreće poput dopamina i oksitocina. Ovaj učinak poznat je kao osjećaj zadovoljstva i euforije koji dolazi nakon nesebičnog čina pomoći.

Istraživanja su također otkrila da ljudi koji troše novac na druge osjećaju veću sreću u usporedbi s onima koji troše samo na sebe. Ovaj pozitivan učinak dodatno potiče buduće činove velikodušnosti, jer ujedno stvara lančanu reakciju dobrote.