Perfekcionizam je osobina karaktera koja se sastoji od izrazito nerealno visoko postavljenih očekivanja i samosabotirajućih standarda koji dovode do ugrožavanja mentalnog zdravlja. U iznimnim i rijetkim situacijama određeni oblici perfekcionizma mogu samo motivirati osobu na dosezanje boljitka, ali dugoročna prisutnost perfekcionističkih težnji dovodi do velike ugroze.
Nažalost, perfekcionizam izuzetno često dovodi do pojave anksioznosti i kroničnog stresa koji pomalo kontradiktorno osobu ipak odmiču od postizanja uspjeha kojemu teži. Anksioznost je emocija koju prate emotivne reakcije, kao što je briga, ali i fizičke poput ubrzanog srčanog ritma i povišenog krvnog tlaka.
U mnogim slučajevima, anksioznost nastaje kao odgovor na percipiranu prijetnju ili strah od budućnosti, a u akutnom stadiju uvijek ometa uobičajene svakodnevne radnje. Perfekcionizam i anksioznost prirodno su vrlo često povezani, a spaja ih želja za ispunjavanjem visokih očekivanja.
Međusobna isprepletenost perfekcionizma i anksioznosti
Perfekcionizam može dovesti do anksioznosti, a jednako tako i anksioznost može dovesti do perfekcionizma. Stalna prisutnost želje za ispunjavanjem visokih standarda povećava intenzitet njihove isprepletenosti, a ovo su neki simptomi koji pokazuju da je riječ o već kroničnoj fazi:
- teškoće s koncentracijom
- ubrzane misli
- problemi sa spavanjem
- neobjašnjivo smanjenje ili povećanje apetita
- neprestani nemir
- ubrzano disanje ili otkucaji srca
- opsesije oko određenih stvari (opsesivno-kompulzivni poremećaj)
- osjećaj panike ili straha
Srećom, psihologija nudi jednostavne tehnike za smanjenje ovih neugodnih i zamarajućih osjećaja.
- Prakticirajte nesavršenstvo: Pokušajte se baviti aktivnostima koje nisu usmjerene na ciljeve bez potrebe da budete dobri u tome. Ova praksa može vam uzrokovati nelagodu, no možda ćete shvatiti da ništa ne može poći po zlu tijekom tog iskustva.
- Budite svjesni: Biti svjestan vlastite reakcije na svoja očekivanja može vam pomoći da ostanete u trenutku i smanjite učinak perfekcionizma na socijalnu anksioznost.
- Vježbajte kompromis: Postavljanje realnijih standarda za sebe može vam pomoći da nađete srednji put u razmišljanju "sve ili ništa".
- Terapija izlaganjem: Suočavanje sa svojom nesigurnošću i strahovima izravno, u malim dozama i uz pomoć stručnog terapeuta, može vam pomoći da postavite ostvarive ciljeve i upravljate nesavršenstvom.
- Kognitivno-bihevioralna terapija: Ova vrsta psihoterapije može vam pomoći da prepoznate negativne obrasce mišljenja i razvijete bolje strategije suočavanja.
- Potražite pomoć: Stručni terapeut može pomoći da prepoznate svoje specifične brige i ponudi nepristrane strategije za poboljšanje.
