Mnogi ljudi barem u nekom periodu života s negodovanjem gledalaju na neuspjeh. Zapravo, većina to radi i dalje, a samo se mali broj uspio pomaknuti od ovog začaranog kruga nezadovoljstva.

Strah od neuspjeha može biti izazov u mnogim dijelovima našeg života, a ponekad je čak i presudan za uzmicanje pred izazovima i tegobama. Ova vrsta straha guši inovacije, dovodi do toga da se problemi guraju pod tepih i odvraća ljude od dijeljenja svojih ideja.

Perfekcionizam je zarazan, ali treba mu se oduprijeti

Normalna je potreba svakog pojedinca pokušati napraviti najbolje što može, ali učinak istoga ponekad nećemo smatrati dovoljno dobrim ili najboljim općenito. Svi mi težimo perfekcionizmu - a pogotovo nam je važan u stvarima do kojih nam je neizmjerno stalo. Ipak, možemo li baš uvijek sve učiniti na savršen način?

Naravno, ne možemo. Ipak, ako je nešto jednostavno neostvarivo, zašto tome dopuštamo utjecaj nad našim emocijama? Odgovor se nalazi skriven u našoj unutrašnjosti, ali prije svega potrebno je osvijestiti ovaj problem i jasno razlučiti kada perfekcionizmu imamo pravo težiti, a kada će nam onemogućiti napredak i polučiti negativne emocije.

Nije svaki neuspjeh razlog za odustajanje, nego poticaj za nastavak

Svatko od nas će prije ili kasnije doživjeti neuspjeh, a neke od njih ćemo i dugo pamtiti, često spominjati i osvrtati se na njih. Svaki novi dan izazov je sam po sebi, ali osim toga nudi i priliku za donošenje puno ključnih odluka, preuzimanje odgovornosti i određivanje smjera u kojemu nastaljamo vlastito kretanje. I dok ćemo ponekad napraviti pravi korak, odlučiti se za odluku koja će nas dovesti do uspjeha ili napraviti preokret u ispravnom smjeru, u nekim ćemo drugim situacijama ipak pogriješiti. 

Važno je prestati pogreške smatrati nedozvoljenima, jer one nam pružaju priliku za stjecanje neprocjenjivog iskustva. Kroz suočavanje s pogreškama, razvijamo bolje razumijevanje situacija i stječemo vještine potrebne za rješavanje problema. One nude mogućnost za razvijanje samopoštovanja, povećanje kreativnosti, razvijanje odgovornosti i povećanje otpornosti

Učenje iz vlastitih pogrešaka nudi nam jasniju predodžbu rasta i napretka

Učenje iz vlastitih grešaka zahtijeva predanost i kontinuirani rad, ali proces uvijek vodi prema osobnom i profesionalnom razvoju. Postupak učenja iz vlastitih grešaka zahtijeva svjesnost, refleksiju i proaktivni pristup, a ovo je 5 osnovnih koraka koji nam mogu pomoći u primjenjivanju ovoga procesa.

1. Prepoznavanje pogreške
Prvi korak je svjesno prepoznavanje da smo napravili grešku. Ne povlačimo se ili zanemarujemo neuspjeh, već ga prihvaćamo kao priliku za učenje.

2. Analiza situacije
Razmišljamo o okolnostima koje su dovele do greške. Pokušavamo shvatiti što je točno pošlo po zlu, koje su odluke dovele do neuspjeha i jesu li neki vanjski faktori igrali ulogu.

3. Prepoznavanje uzroka
Identificiramo temeljne uzroke greške. Ponekad problem može ležati u nedostatku informacija, lošem planiranju, manjku vještina ili nekom drugom faktoru.

4. Preuzimanje odgovornosti
Prihvaćamo odgovornost za vlastite postupke. Izbjegavamo krivnju ili prebacivanje odgovornosti na druge. Preuzimamo odgovornost kako bismo stvorili temelj za osobni rast.

5. Proučavanje alternativa
Razmišljamo o tome kako bismo mogli postupiti drugačije. Proučavamo alternative koje bismo mogli primijeniti u drugim situacijama kako bismo izbjegli slične greške.

6. Implementacija promjena
Nakon analize i postavljanja ciljeva, prelazimo na akciju. Implementiramo promjene u svom pristupu kako bismo spriječili ponavljanje iste greške.

7. Nastavak učenja
Nastavljamo s otvorenošću prema učenju i rastu. Svaka nova situacija ili izazov pruža nam priliku za stjecanje novih iskustava i unaprjeđenje vlastitih vještina.