Nekako nam prirodno dolazi da nakon duge zime, čim se pojave prve naznake proljeća, imamo potrebu promijeniti prehranu: odlučujemo se na praćenje nekog detoksikacijskog programa, na post sokovima, na redovito pijenje zelenih smoothieja i slično.No, treba li zaista čekati proljeće da bismo se počeli kvalitetnije hraniti? Odgovor je, naravno, ne! Pozitivne promjene u prehrani uvijek su dobrodošle i tijelo će nam na njima biti itekako zahvalno. Ipak, nisu sve metode prikladne za svako godišnje doba, upravo suprotno!
Proljeće je zaista idealno vrijeme za neke malo radikalnije pomake kao što su post ili restriktivni detoksikacijski program jer nam priroda u to doba upravo i nudi namirnice koje potiču rad organa za detoksikaciju, a energija proljeća u nama budi potrebu za više kretanja, za laganije obroke, pijenje više tekućine... I upravo ćemo zbog toga tijekom toplijih godišnjih doba puno uspješnije održati program prehrane na koji smo se odlučili.
S druge strane, dolaskom nižih temperatura ljudski organizam ima potrebu za toplinom u svakom obliku, pa tako i na tanjuru – za bogatim zimskim juhama, kaloričnijom hranom, jelima koja će nas zagrijati i pomoći da se prilagodimo promjeni godišnjeg doba. Lako je to zaboraviti, no naša su tijela još vrlo slična tijelima pradavnih ljudi koji su bili usklađeni s prirodnim ritmovima i morali su živjeti u skladu s njima da bi preživjeli.
Stoga, ako se na promjenu u prehrani odlučujemo u hladnije razdoblje u godini, jedine koje ćemo uspjeti održati na dulje staze bit će one promjene koje će pratiti potrebe našeg tijela! Što to konkretno znači?
Hladno i sirovo?
Iako mnogi detoks programi, čiji su začetnici najčešće stanovnici toplijih krajeva, poput Kalifornije, u svojim jelovnicima nude recepte poput smoothieja s puno sirovog povrća i egzotičnog voća, a vrlo često i s dodatkom leda ili neke hladne tekućine, ako u jesen i zimu u dan krenemo s ledenim doručkom, pothladit ćemo probavni sustav i učiniti suprotno od onoga što nam je u jesen i zimi potrebno. A to je – zagrijavanje! Stoga takve recepte ostavite za prehranu u proljeće i ljeto, a u ovom hladnijem periodu kuhajte si topli doručak. To može biti smoothie s dodatkom kuhanog voća i povrća te s toplim biljnim mlijekom, ili bogata juha od povrća, ili kuhana kaša s dodatkom sezonskog voća i neke kvalitetne masnoće poput pečenih orašastih plodova ili njihovih maslaca.
Druga preporuka mnogih programa je sirovo, sirovo, sirovo! Svi znamo da je povrće zdravo i treba ga jesti često i u većim količinama, no puno će sirovog povrća tijekom hladnijih godišnjih doba opteretiti probavu, a neće nam dati energiju koja nam je potrebna – toplinu. Zato možemo biti zahvalni na izumu štednjaka i pećnica i često ih koristiti za pripremu svih vrsta jela od povrća – pecite, dinstajte, kuhajte i neka vas trendovi sirove prehrane ne pokolebaju u tome! Kao balans kuhanim obrocima, manja količina sirovog voća i povrća naravno neće imati kontraefekt dokle god obroci nisu bazirani na sirovom. I dalje jedite puno sezonskog zelenja, ali ga, umjesto sirovog u jutarnji smoothie, ubacite u krem-juhu ili ga kratko kuhajte i začinite uljem i češnjakom.
Puno tekućine?
Jedna od najčešćih preporuka koju možemo čuti jest da je za zdravlje nužno piti puno vode. Da, voda nam je veoma važna, no nalijevanje vodom „ne drži vodu“, pogotovo kada nam je hladno! U jesen i zimi neka vam voda i dalje ostane omiljeno piće, ali pijte kada osjetite žeđ, a dio vode koju biste inače popili zamijenite toplim biljnim čajevima. Čajeve izmjenjujte tijekom dana i tjedna jer pretjerivanje u jednoj vrsti biljnog čaja nije preporučljivo jer svako bilje ima određeno djelovanje. Topli čaj ponekad možete zamijeniti i šalicom miso juhe (rastopite žličicu miso paste u vrućoj vodi), okrijepit će vas i nahraniti do ručka. Ako ste neprestano žedni, provjerite je li prostor u kojem boravite pregrijan – nije prirodno hodati bos i kratkih rukava dok je vani temperatura blizu nule! Smanjite radijatore, navucite na sebe ekstra sloj odjeće i neka temperatura bude ugodna, poželjno je da ostanete svjesni u kojem se godišnjem dobu nalazite.
Sezonska hrana
Umjesto da kupujete ljetno povrće u supermarketima koje je stiglo iz dalekih krajeva i čija je nutritivna vrijednost upitna, uživajte u kuhanim jelima na bazi našeg lokalnog, sezonskog povrća – kremasta variva i bogati cušpajzi napravljeni od kombinacije cjelovitih žitarica, mahunarki i povrća hrane i dušu i tijelo. Voće neka bude također u skladu sa sezonom – smanjite unos banana i drugog egzotičnog voća i ponovno otkrijte jabuke, kruške, naranče i mandarine (po mogućnosti ekološki uzgojene) te pojačajte unos suhog voća da biste zasladili obroke i obogatili užine.
Trodnevni jelovnik
Zbog svega navedenoga, svrha promjene prehrane zimi nije u tome da preskačemo obroke, potičemo organe za detoksikaciju na intenzivniji rad te unosimo čim više tekućine i sirovog voća i povrća u svakom obroku. U hladnijim godišnjim dobima glavni ciljevi trebali bi nam biti:
- vraćanje na redovitu i urednu prehranu
- postizanje zdrave gladi između obroka, ali bez izgladnjivanja
- kratkoročno izbjegavanje sve prerađene hrane, glutena, mlijeka i mliječnih proizvoda, šećera i alkohola
- kuhanim obrocima s puno bogatih sezonskih namirnica unositi hranjive sastojke i energiju koji su nam potrebni, a da probavu ne opterećujemo velikom količinom sirovih i egzotičnih sastojaka.
.png)
.png)
