• Meso i masnoće životinja koje slobodno pasu travu, a ne životinja koje se hrane žitaricama i sojom, hormonima rasta i antibioticima.
  • Jaja koja su snijele kokoši što slobodno trčkaraju i kljucaju po dvorištu, a ne kokoši koje žive zbijene u kavezima i hrane se koncentratima.
  • Ribu koja slobodno živi u morima i rijekama, a ne iz uzgajališta, koja se hrani koncentratima i pliva u vlastitom izmetu.
  • Povrće i voće iz organskog uzgoja, koje nije prskano pesticidima i gnojeno umjetnim gnojivima.
  • Izbjegavaju se žitarice, mahunarke, biljna ulja i margarini, pasterizirano mlijeko, industrijske prerađevine i kemijski dodaci hrani.
  • Ukratko, bira se hrana koja se može uzgojiti, uloviti ili ubrati, ništa rafinirano i visokoprocesirano. Podržavaju se lokalni proizvođači.
  • Jedu se zdrave masnoće dobivene iz životinja koje pasu, kokosova oraha, avokada, maslina i hladno prešanih ulja.
  • Mogu se koristiti domaći pekarski proizvodi od zamjenskog brašna: mljevenih orašastih plodova i sjemenki.
  • U prehranu je uključena tradicionalna, nutritivno bogata hrana: fermentirano povrće, iznutrice i domaće juhe od kostiju.

Izvorna prehrana po sastavu makronutrijenata podrazumijeva manje ugljikohidrata. Stoga se u engleskom govornom području osim paleo često koriste i nazivi primal ili low carb. U Švedskoj je popularan naziv LCHF (low carb, high fat) koji jasno naglašava da se manji unos ugljikohidrata nadoknađuje većim unosom zdravih masnoća, a ne proteina. Masnoća je čovjeku najbolji izvor energije, ali i važnih hranjivih tvari kao što su esencijalne masne kiseline i vitamini topivi u masti (A, D, K, E), bez kojih se ne bi mogle odvijati važne funkcije u našem tijelu.

Učinci paleoprehrane na bolesti

LCHF je u švedskoj kliničkoj praksi pokazao najbolje učinke kod dijabetesa, pretilosti i drugih bolesti prouzročenih inzulinskom rezistencijom (ili osjetljivošću na ugljikohidrate) upravo zbog drastičnog smanjenja unosa ugljikohidrata. Zanimljivo je da se mnoge poznate i vrlo učinkovite medicinske dijete (npr. Optimal Diet, The Specific Carbohydrate Diet) zasnivaju na načelima izvorne prehrane sa smanjenim unosom ugljikohidrata i povećanim unosom prirodnih masti, kojima liječnici širom svijeta liječe brojne moderne bolesti. Pozitivni učinci paleoprehrane primijećeni su kod sljedećih:

  • Crohnove bolesti, celijakije, sindroma iritabilnog crijeva i drugih crijevnih bolesti
  • dijabetesa tipa 2, pretilosti, sindroma policističnih jajnika, neplodnosti i drugih bolesti vezanih uz inzulinsku rezistenciju
  • srčano-žilnih bolesti, visokog tlaka, poremećaja masnoća u krvi, masne jetre
  • reumatoidnog artritisa, lupusa i mnogih drugih autoimunih bolesti
  • depresije i mnogih drugih psihičkih i neuroloških bolesti.

Neosporni dokazi

Sve su brojniji znanstveni dokazi da je moderna prehrana krivac za epidemiju bolesti tipičnih za današnje vrijeme. Unatoč činjenici da sve više ljudi uzima skupe statine (lijekove za snižavanje kolesterola) i premda smo smanjili unos masnoće, svake godine sve više ljudi umire od srčanih bolesti. Slijedeći službeno preporučenu prehranu, koja je siromašna zasićenim mastima, ali bogata višestruko nezasićenim mastima iz biljnih ulja i ugljikohidratima, izazivamo opetovana oštećenja krvnih žila. One pak uzrokuju kroničnu upalu, koja dovodi do srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa i pretilosti.

Važeće prehrambene preporuke ne mogu se više ni znanstveno ni moralno opravdati, a suvremena istraživanja neosporno pokazuju čvrstu povezanost između industrijske hrane i novih civilizacijskih bolesti. Čini se da je vrijeme da se poslužimo izvornom mudrošću svojih predaka i vratimo se izvornoj vrsti hrane, za koju danas znamo da ljudskom tijelu daje sav građevni materijal koji mu treba i energiju potrebnu za uravnotežen život.