Jedući brokulu, cvjetaču ili artičoku, najčešće ne pomišljamo da je to zapravo rascvjetano povrće. I mnoge druge povrtnice imaju ukusne cvjetove – primjerice, tikvica, rikula, češnjak i koromač. Finog su okusa i cvjetići aromatičnog bilja poput ružmarina, bosiljka, lavande, kadulje, metvice i boražine. Poseban štih jelima daju livadne cvjetnice: maslačak, tratinčica, ljubičica, sljez, gavez, djetelina, kamilica, cikorija... I među vrstama koje se tradicionalno uzgajaju kao ukrasno cvijeće, popriličan je broj onih jestivih, počevši od ruže, dragoljuba, nevena, maćuhice i kadifice. Jestivi su i cvjetovi nekih grmolikih biljaka odnosno drveća, poput bazge, bagrema i raznih voćki (npr. šljive, trešnje, jabuke, agruma). Priroda nam doista nudi obilje cvjetnih delicija.
Diljem svijeta cvijeće je od davnina imalo posebno mjesto u kulinarstvu. Na Bliskom istoku jela i napici oplemenjivali su se laticama ruže, naranče i hibiskusa, a na Dalekom istoku, posebice u Japanu, koristile su se krizanteme i cvjetovi trešnje. Stari Rimljani uljepšavali su svoje gozbe ljubičicama i ružama. Od njih su se spravljala i osvježavajuća pića koja su u Europi bila osobito omiljena u srednjem vijeku, baš kao i likeri na bazi latica karanfila. No s vremenom su takvi načini pripravljanja cvijeća počeli padati u zaborav. Više baš i ne razmišljamo o okusu cvijeća, nego ponajprije o njegovu mirisu i izgledu.
No čini se da u suvremenom kulinarstvu dolazi do procvata, i to doslovno. Zahvaljujući prehrambenim trendovima koji promiču prirodno obilje u što kreativnijem obliku, iznova se otkrivaju mogućnosti kako cvijećem zašareniti salate, variva, popečke, umake, džemove, kolače, sladoled, sokove...
Novoj popularnosti cvjetnih okusa pridonose i znanstvene spoznaje o hranjivosti i ljekovitosti cvijeća. U nizu istraživanja objavljenih na međunarodnim internetskim znanstvenim platformama ScienceDirect, ResearchGate i PubMed, utvrđeno je da jestivo cvijeće sadrži razne vitamine, minerale i fitokemikalije (npr. antocijane, flavonoide, karotenoide) koji povoljno djeluju na zdravlje. To ipak ne treba uzimati zdravo za gotovo, jer pitanje je koliko na organizam može utjecati povremeno uzimanje malih količina cvijeća.
„Malo je vjerojatno da se time može postići neki znatniji ljekovit učinak, s obzirom na to da se u tu svrhu ponajprije koriste koncentrirani preparati, poput čajeva i tinktura koji se dobivaju iz cvjetnih latica. No to ne znači da jela i napici s dodatkom cvijeća nisu korisni, jer ono ipak pridonosi da obroci budu zdraviji. Tim više što cvijeće prenosi energiju biljke koja počinje svoj novi životni ciklus“, kaže riječki fitoaromaterapeut i nutricionist Goran Smirčić, dodajući da se neki cvjetovi, zahvaljujući svojoj veličini, mogu koristiti i kao „prava“ hrana.
„Iz Italije se proširio jednostavan način pohanja cvjetova bundeve i tikvice: izvadite tučak iz cvijeta pazeći da mu ne narušite oblik te cvijet napunite mozzarellom (po želji dodajte začine). Uvaljajte ga u mješavinu vode i brašna te kratko pržite u vrućem ulju“, preporučuje Smirčić.
Dodaje da Talijani običavaju pohati i maslačke na sljedeći način: u rano jutro uberite cvjetove maslačka s nešto duljom stabljikom. Nakon što ste očistili cvijet, stabljiku zavežite u jednostruki ili dvostruki čvor kako biste dobili svojevrsnu dršku. Napravite smjesu za pohanje od brašna, vode, jaja i malo soli, umočite cvijet držeći ga za čvor od stabljike te kratko pržite u vrućem ulju.
„S germanskog područja potječe pak jednostavan recept za pohanje cvjetova bazge. Dobro ih operite, položite na papir i pustite da se osuše. U međuvremenu pripremite smjesu kao za palačinke, ali nešto rjeđu i pikantniju. Cvjetove umočite u smjesu te pecite u vrućem ulju“, navodi Smirčić, napominjući da, kad je riječ o bazgi, ne zaboravimo uživati i u sirupu od njezinih cvjetova. Osim za pripravljanje napitaka, bazgin sirup izvrstan je i kao zaslađivač za kolače.
Među cvjetnim slasticama Smirčić ističe i džem od ruže, prema tradicionalnom francuskom receptu: zgnječite 100 grama ružinih latica i smjesu pomiješajte s trostruko više šećera te dolijte malo ružine vodice kako bi masa postala tekuća poput meda. Ovaj pripravak koristi se za ublažavanje kašlja, a odličan je i kao premaz za kolačiće ili kekse.
A za oplemenjivanje slanih jela, Smirčić preporučuje začinjenu sol koja se koristi na hrvatskim otocima – mješavinu morske soli s usitnjenim cvjetićima ružmarina, lavande i kadulje. Na sličan način možete fino aromatizirati i ulje ili ocat – dodajući im cvjetiće ružmarina i timijana.
Kako brati i koristiti jestivo cvijeće
• Berite samo ono cvijeće za koje ste potpuno sigurni da je jestivo! Po potrebi savjetujte se s poznavateljima ljekovitog i jestivog bilja.
• U prirodi berite cvijeće daleko od naseljenih područja, prometnica i onečišćenja. Kultivirane vrste po mogućnosti sami uzgojite bez štetnih kemikalija.
• Koristite li kultivirano cvijeće iz drugih izvora, treba biti iz provjerenog organskog uzgoja. Cvijeće iz cvjećarnica, trgovačkih centara i sličnih prodavaonica nije pogodno za kulinarsku primjenu jer najčešće sadrži pesticide, a tretirano je i raznim kemijskim sredstvima za održavanje svježine.
• Cvijeće berite ujutro ili predvečer, kada sadrži najviše vode. Birajte svježe cvjetove zdravog izgleda, bez oštećenja.
• Nakon branja cvijeće temeljito očistite od insekata i operite u hladnoj vodi te ga lagano osušite na papirnatom ručniku. Ako brzo vene, po potrebi ga možete „oživjeti“ uranjanjem u posudu s hladnom vodom 30 do 60 sekundi, a potom osušiti na papirnatom ručniku.
• Cvijeće je najbolje koristiti odmah nakon branja kako biste mu maksimalno održali svježinu, boju i aromu. Eventualno ga možete očuvati nekoliko dana tako da cijele cvjetove stavite u staklenku s hladnom vodom i držite u hladnjaku. Latice cvijeća možete držati u plastičnoj vrećici u hladnjaku jedan dan, ali najbolje je iskoristiti ih u roku od nekoliko sati.
Dobro je znati:
• Za salate su najzahvalniji cvjetovi tratinčice, potočarke, dragoljuba, kadifice i boražine te pupoljci maslačka. Osobito su pikantni dragoljub i potočarka (imaju ljutkastu aromu), a boražina ima okus sličan krastavcu.
• I latice nevena oplemenjuju salate, a mogu se koristiti i u drugim jelima kao zamjena za šafran.
• Pri začinjanju salata pažljivo koristite ulje u boci s raspršivačem kako ne biste oštetili osjetljivu strukturu cvjetova.
• Cvjetovi sljeza pogodni su za najraznovrsnija jela, od variva do povrtnih i voćnih salata te pudinga.
• Za voćne salate odlični su cvjetovi cikorije i bazge.
• Za pohanje bazginih ili bagremovih cvjetova bez jaja i životinjskog mlijeka, pripremite smjesu od tamnog ili integralnog brašna s malo prirodnog praška za pecivo te biljnog mlijeka – primjerice, od zobi ili badema, a po želji možete dodati ekstrakt vanilije.
• Cvjetovi lavande, ljubičice i ruže osobito su pogodni za slastice te za aromatiziranje limunade.
• Zamrznite cvijeće u kockice leda i dobit ćete efektan ukras za napitke.
• Kandirani cvjetovi za ukrašavanje slastica (npr. maćuhice, ljubičice ili ružine latice) jednostavno se pripremaju tako da prethodno oprano i osušeno cvijeće položite na papir za pečenje i kistom premažete snijegom od bjelanjka. Potom cvijeće pospite šećerom u prahu te ostavite nekoliko sati da se potpuno osuši. Možete ga čuvati u hermetički zatvorenoj posudi 3 do 4 dana.
• Cvijeće se može kandirati i bez bjelanjka, tako da šećer u prahu ukuhate s vodom u smjesu gustu poput tekućeg meda. Cvjetove uronite u smjesu (najlakše je to učiniti pomoću male kuhinjske hvataljke ili pincete), a potom ih uvaljajte u šećer u prahu i pustite da se osuše.
Zavirite u galeriju, inspirirajte se i vi ovim cvjetnim delicijama:
.png)
.png)
