Život je isprepleten usponima i padovima. Upravo kroz iskustvo prolaska kroz njih, moguće je otkriti svoje vrijednosti i shvatiti koliko ste jaki, sposobni i uporni. No, što ako činite baš sve ispravno, a nikako ne uspijevate ostvariti osjećaj ispunjenosti i sreće? Što ako vas uporno nešto vuče prema dolje i koči vas, usađujući ideju kako je sreća nedostižna pa pripada drugima, ali ne i vama? U takvim situacijama dobro je prisjetiti se upravo ranije navedenih riječi Marka Aurelija.
Velika većina ljudi nije osposobljena biti prirodno optimistična. U situacijama koje se pojavljuju kao izazov, najčešće se očekuje najgori ishod, kako bi se podsvjesno pripremili i pokušali pronaći adekvatan pristup razrješenju. No, to vodi do osjećaja preopterećenosti što može rezultirati depresivnim obrascima ponašanja i buditi stres. Suprotno tome, ako se odmakne od takvog gledanja, dolaze korisnije, pozitivnije misli zahvaljujući kojima je moguće na inovativne načine pristupiti problemu.
UMANJENJE BRIGA
Jasno, osjećate odgovornost prema obitelji, poslu, partneru, prijateljima. Svakodnevno žonglirate obavezama i nekada je nemoguće sve činiti s osmjehom na licu. To se od vas ne očekuje. Ali, vrijedi razmisliti brinete li opravdano o stvarima koje samo stvaraju nepotreban teret. Vrijedi si priznati kako ne morate sve raditi sami i kako dijelite određenu odgovornost s drugima.
Psiholog Rick Hanson nazvao je um čičkom za negativna iskustva jer ljudi imaju potrebnu prisjećati ih se, analizirati, izbjegavati i jednostavno boraviti u njima. Kroz njih se formira i ostavljaju dubok trag. Ali, umjesto njihovih skladištenja i straha da će se ponoviti, moguće je pozitivno ih sagledati, pronaći te lekcije koje nude i zatim raditi na njihovom otpuštanju.
Osvijestite svoje brine. Kada počnete brinuti, zapitajte se: "Je li ovo nešto na što mogu utjecati?" Ako ne možete kontrolirati ishod situacije, briga je beskorisna. Prepoznajte da većina naših briga nikada neće postati stvarnost – pokušajte ih objektivno procijeniti.
Odredite 10-15 minuta dnevno tijekom kojih ćete se svjesno posvetiti svim svojim brigama. Izvan tog vremena, kad god počnete brinuti, recite sebi da ćete se time baviti u zakazano vrijeme. Ovo pomaže smanjiti stalno razmišljanje o brigama i daje vam više kontrole nad mislima.
PRAKTICIRANJE POZITIVNIH MISLI
Izgradnja pozitivnog pristupa životu i pozitivnog uma zahtijeva namjernu praksu i promjenu načina razmišljanja.Pozitivan stav ne znači ignorirati izazove ili poteškoće, već znači naučiti kako se nositi s njima na konstruktivan način. Pozitivan um nije imun na poteškoće, ali umjesto da se prepusti osjećaju bespomoćnosti, razvija strategije za suočavanje s njima. Kada se suočavate s problemima, umjesto da se fokusirate na njihovu težinu, pokušajte razviti plan djelovanja. Čak i mali koraci prema rješenju mogu stvoriti osjećaj napretka i optimizma.
Zahvalnost je moćan alat za pozitivno razmišljanje. Kada svakodnevno prakticirate zahvalnost, vaš fokus se preusmjerava s onoga što vam nedostaje na ono što već imate. Jednostavna praksa bilježenja tri stvari na kojima ste zahvalni svakog dana može dramatično promijeniti vašu perspektivu, podsjećajući vas na pozitivne aspekte vašeg života.
Pozitivan um razvija se prepoznavanjem i preoblikovanjem negativnih misli. Kada primijetite negativnu misao ("Ne mogu to napraviti"), pokušajte ju zamijeniti realističnijom i pozitivnijom alternativom ("Bit će izazovno, ali dat ću sve od sebe"). Ova praksa poznata je kao "kognitivno restrukturiranje" i temelji se na psihološkom principu da način na koji razmišljamo utječe na naše osjećaje.
Izgradnja pozitivnog pristupa životu i uma zahtijeva vježbu, ali je itekako moguća i donosi velike koristi. Redovitom praksom ovih navika možete naučiti preoblikovati svoje misli, osnažiti se i izgraditi stabilnu unutarnju sreću koja će vas podržavati kroz sve životne izazove.