Prepoznavanje da ste pod stresom i da se trebate opustiti dobar je korak ka pomoći sebi, ali pronalaženje načina za opuštanje može povećati tjeskobu i pogoršati stres. Kronični stres povećava niz zdravstvenih rizika, uključujući visoki krvni tlak. Međutim, kada traženje načina za ublažavanje stresa doda još više stresa u vaš život, možda ćete prestati tražiti načine za opuštanje (pod stresom opuštanja), što ima kontraproduktivan učinak uvodeći vas u začarani krug povećane tjeskobe i brige.

Portal Healthline je o ovom fenomenu razgovarao sa psiholozima i psihijatrima.

"Stresslaxia" je pojam koji se odnosi na fenomen ili iskustvo ljudi koji su u tjeskobnom ili napetom stanju dok se pokušavaju smiriti i osjećati opuštenije, kaže dr. Michael Schirripa. Kada se ljudi prisile na opuštanje, mogu postati tjeskobniji i zabrinutiji koliko se dobro ili učinkovito mogu opustiti. Klinički izraz za "stresnu opuštenost" je tjeskoba uzrokovana opuštanjem. 

Istraživanja pokazuju da su ljudi koji se već bore s tjeskobom skloniji "opuštanju od stresa". Drugi dokazi upućuju na to da ljudi koji pate od stresa mogu osim stresa i tjeskobe doživjeti i napade panike, a postoje i oni koji mogu postati depresivni jer se ne mogu slobodno opustiti.

Zašto se mozak opire prisilnom opuštanju?

Mozak se često opire prisilnom opuštanju, osobito dio koji se zove amigdala, koji uvijek vreba opasnost. Moramo zapamtiti da je naš mozak uvijek uključen i da je zapravo dizajniran kako bi brinuo, a ta nas tjeskoba može održati na životu jer smo uvijek svjesni potencijalnih opasnosti koje nam mogu zaprijetiti-

Ljudi koji žive s tjeskobom i zabrinutošću imaju poteškoća u stavljanju određenih misli na čekanje. Dr. Schirripa je istaknuo da se ljudi teško opuštaju zbog vanjskih pritisaka i unutarnje dinamike. Vanjski pritisci kao što su posao, škola, obitelj i druge odgovornosti mogu učiniti da se ljudi osjećaju kao da su stalno "uključeni" u vanjski svijet. Tada se mogu osjećati obveznima ispuniti zahtjeve tih vanjskih utjecaja, i kao takvi, to može dovesti do percepcije da im zapravo nije dopušteno imati bilo kakav prostor za odmor ili opuštanje koji je samo za njih.

Osim toga, radno vrijeme i vrijeme odmora više nemaju jasne granice. Nekada je radni dan završavao u 17 sati popodne, vikend je bio posvećen odmoru i opuštanju, a nedjeljom su trgovine bile zatvorene, što je olakšalo boravak kod kuće i odmor. Ta rutina više ne postoji. Tehnologija je zamaglila granice između posla i slobodnog vremena, a to je dovelo do toga da nam je sada vrlo teško pronaći vrijeme za slobodno vrijeme.

Strategije koje će vam pomoći u opuštanju

Kada se pokušavate opustiti, prvo shvatite da opuštanje nije tako pasivna aktivnost kao što smo navikli misliti, a nekima ne dolazi prirodno. Jedan od glavnih razloga zašto se nekim ljudima teško opustiti je taj što je to zapravo vještina koju moramo redovito vježbati kako bismo u potpunosti iskusili njegove blagotvorne učinke. Naravno, to može odmoriti naš mozak, ali prava svrha opuštanja je smirivanje živčanog sustava,.

Opuštanje se suprotstavlja negativnim učincima stresa i vraća naš živčani sustav u homeostatsku ravnotežu. Opuštanje možete započeti uz pomoć vizualizacije, opuštanja mišića, masaže, tehnika disanja, meditacije, molitve i joge.

Kako naučiti pravilno se opustiti?

1. Postavite granice između posla i obiteljskog života. Učinite brigu o sebi prioritetom i naučite upravljati njome svaki dan.Ovaj korak je apsolutni prioritet i nipošto ga ne biste trebali zanemariti ako želite naučiti kako pravilno upravljati stresnim situacijama.

2. Vježbajte metodu opuštanja koja uključuje sjedenje u udobnom položaju, zatvaranje očiju, namjerno opuštanje svih mišića od glave do pete i polagano disanje 20 minuta. U početku će se vjerojatno činiti malo teškim ili usiljenim, pa možda započnite s 5 minuta i postupno povećavajte.

3. Usredotočite se na svoj popis obaveza kako biste se podsjetili na ono što ste već postigli. Sastavljanje popisa obaveza pomoći će vam da označite dovršene zadatke i opustite se. 

4. Meditirajte 5 minuta. Istraživanja pokazuju da čak i 5 minuta dubokog disanja, tišine i opuštanja može poboljšati mentalno i fizičko funkcioniranje.

5. Ako možete više vremena posvetiti meditaciji, razmislite o tome, primjerice, s pomoću aplikacije ili se jednostavno odmorite, odrijemajte ili uživajte u samoći.

Izvor: Sensa.mondo.rs