Beauty trendovi drevnih civilizacija ponovno su u modi: Tajni trikovi za postizanje egzotične ljepote

Motiv ljepote uvijek je aktualan, a razni trendovi za njezino postizanje mijenjaju se gotovo iz dana u dan. U nekom trenutku naginjemo prirodnom izgledu, dok u drugom preferiramo izražajniju šminku. Bez obzira na odabir, istina je da mnogi beauty trendovi imaju korijene duboko ukorijenjene u drevnim civilizacijama, a egipatska kultura predstavlja pravu riznicu znanja o ljepoti.

Dr. Roger L. McMullen u svome članku History of Natural Ingredients in Cosmetics naglašava kako je kozmetika bila prisutna u životima drevnih Egipćana još od samih začetaka njihove civilizacije. Autor navodi da su parfeme izrađivali od smirne, majčine dušice, kamilice, lavande, paprene metvice, ružmarina i cedra, uz dodatak maslinovog sezamovog ili bademovog ulja. Za njih su parfemi imali izrazito duhovno značenje, a vjerovali su kako određeni mirisi potiču specifične tjelesne funkcije.

Zapravo, i mi danas nerijetko biramo parfeme koji su u skladu s našom energijom, karakterom ili jednostavno trenutnim osjećajem. Također, kupanje je oduvijek bilo sastavni dio njege i brige o koži drevnih Egipćana, a kako bi napravili kremu za čišćenje miješali su životinjsku mast ili biljno ulje s vapnom u prahu. 

Korištenje proizvoda prirodnoga podrijetla

Kohl je sastojak drevne egipatske, ali i moderne kozmetike u određenim dijelovima svijeta. Osim u beauty industriji, Egipćani su ga koristili i za liječenje tegoba oka. Naime, riječ je o mješavini galene gline, biljnih ekstrakata, ugljena i metala, a koristi se za naglašavanje očiju i obrva. Iako se trendovi u šminkanju često mijenjaju, zanimljivo je primijetiti kako su upravo Egipćanke bile poznate po naglašenim obrvama i očima.

Egipćani su koristili biljku kanu za bojanje kose i noktiju, ali i za crtanje tetovaža. Kana je i danas popularan prirodni proizvod za bojanje kose i obrva koje koriste sve zaljubljenice u prirodne i ne odveć dugoročne učinke kozmetičkih pripravaka. 

Egzotična ljepota počiva na usnama

I za kraj, ne smijemo zaboraviti spomenuti kako su čak i drevne Egipćanke njegovale egzotičnu ljepotu, a ni današnje pripadnice ljepšega spola nisu imune na nju. Egipćanke su naglašavale ljepotu svojih usana i obraza pretežito crvenim i smeđim tonovima koji se u najvećoj mjeri upotrebljavaju i danas. Ove nijanse dobivali su od različitih minerala u prirodi, i to pretežito željeznog oksida. 

Naravno, sve ovo ne bi vrijedilo da pažnju nisu posvećivali oralnom zdravlju, a dr. McMullen navodi kako je najstariji zabilježeni stomatolog na svijetu bio upravo Egipćanin Hesy-Ra koji je živio za vrijeme Treće dinastije. Njihovo znanje o oralnoj higijeni ipak je bilo manjkavo, jer arheološki dokazi sugeriraju kako su patili od karijesa. Ipak, imali su zapisane formule za mješavinu zubne paste, a sol i pepeo koje su koristili imaju sličnu funkciju kao silicij u današnjim pastama za zube.