Zaštitite kožu od nečistog gradskog zraka

Gradska zagađenja utječu na kožu jednako kao i pušenje

„Stanovnici gradova svaki su dan izloženi tisućama polutanata, a koža koja upija molekule ispušnih plinova automobila, industrijske otrove, dim duhana, zrak iz klima-uređaja i slično s vremenom postaje krhka zbog slabljenja kožne barijere, tj. površinskog, rožnatog dijela epiderme“, kaže dermatovenerologinja Ivana Nola, objašnjavajući kako taj sloj djeluje kao filtar pa štiti kožu, a tako i cijeli organizam, od prodora mikroorganizama te kemijskih, fizičkih i bioloških štetnih tvari.

Gubitak kolagena

„Kad je taj sloj oslabljen, čestice onečišćenja putem pora lakše ulaze pod kožu gdje ispuštaju kemijske spojeve koji uzrokuju povećan oksidativni stres, tj. prekomjerno stvaranje slobodnih radikala kisika, pri čemu se gubi ravnoteža u stvaranju slobodnih radikala i mogućnosti neke stanice da ih razgradi“, objašnjava dr. Ivana Nola.

Ističe kako gradska zagađenja utječu na kožu jednako kao i pušenje ili prekomjerna izloženost UV zračenju: „Svi ti čimbenici uzrokuju oštećenja stanica te određenih lipida i proteina, poput kolagena i elastina, zbog čega nastaje val upalnih procesa koji se mogu događati satima i danima. To uzrokuje i gubitak kolagena, što pojačava osjetljivost kože, a s vremenom se pokazuju i znakovi preuranjenog starenja.“

Lice, vrat, ruke

Koža koja sve teže uspijeva rekonstruirati svoju zaštitnu barijeru postaje dehidrirana i siva, gubi zdrav sjaj, dobiva hiperpigmentacijske mrlje i bore. Ove se karakteristike očituju upravo na onim dijelovima tijela koji su najizloženiji – licu, vratu i rukama.

„Kliničke studije dokazale su da osobe izložene značajno povišenim razinama polutanata u zraku imaju znatno više kožnih promjena“, kaže dermatovenerologinja Nola, ističući kako takva koža postaje osjetljiva i hiperreaktivna te često zahtijeva dugotrajno liječenje i puno strpljenja.

Studija koja je prije pet godina provedena u Njemačkoj pokazala je da starije žene koje stanuju blizu autocesta, tj. u zagađenijem dijelu zemlje, imaju 22 posto više hiperpigmentacija i dubljih bora od svojih vršnjakinja koje žive na selu.

Da onečišćeni zrak uzrokuje veća oštećenja na koži, potvrdila je i opsežna prošlogodišnja studija američkog kozmetičkog brenda Olay u suradnji s vodećim kineskim dermatolozima.

Istraživanje provođeno tijekom godinu dana u Pekingu na 200 žena u dobi od 30 do 45 godina pokazalo je da su ispitanice koje su stanovale u vrlo zagađenom dijelu grada imale značajno lošije stanje kože od žena koje su živjele u predgrađima, čak i u slučajevima kad su ispitanice imale zdrav životni stil (primjerice, redovito su čistile kožu, koristile odlične kozmetičke proizvode, konzumirale optimalne količine vode).

Najonečišćeniji gradovi u Hrvatskoj

Znanstvenici su također utvrdili poveznicu između zagađenja i učestalosti nastanka kožnih oboljenja poput urtikarije. Zaključili su da je onečišćeni zrak izravna i značajna prijetnja zdravom funkcioniranju kožne barijere i prirodnom procesu hidratacije.

U Hrvatskoj su najviše onečišćeni gradovi Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Sisak, Kutina i Rijeka. Prema ispitivanjima, kvaliteta zraka u Zagrebu posljednjih je godina označena drugom kategorijom. U zraku ovih gradova lebde vrlo sitne čestice smoga i čađe, toliko sitne da mogu prodrijeti u kožu. Samo ilustracije radi, prosječna veličina pore naše kože je 50 mikrometara, a neke štetne čestice u zraku su velike jedva 2,5 mikrometra.PageBreak

Kozmetičke inovacije

Zbog ovakvih saznanja i rezultata istraživanja, posljednjih se nekoliko godina razvija kozmetika koja ne štiti kožu samo od UV zračenja, nego i od širokog spektra urbanih onečišćenja. Ovaj je trend, kao i većina kozmetičkih inovacija, nastao na Istoku i polako prelazi granice Azije osvajajući zapadnjakinje. Kako broj stanovnika gradova diljem svijeta sve više raste, čini se da se sve više žena okreće korištenju kozmetičkih proizvoda koji će ih zaštititi od urbanih zagađenja.

Mnoge žene, zapravo, traže način kako da sa sebe speru nevidljivi film štetnih čestica. Prema istraživanju međunarodne agencije za ispitivanje tržišta Mintel, u Engleskoj, koja ima jednu od najvećih stopa zagađenja u EU, od 31 do 48 posto ispitanica (ovisno o dobnoj skupini) koristi preparate za njegu lica koji umanjuju utjecaj vanjskog zagađenja na kožu.

Sve su brojniji kozmetički proizvodi koji, barem prema tvrdnjama njihovih tvoraca, reduciraju ili preveniraju negativne utjecaje iz okoliša. Takvi proizvodi stvaraju nevidljivi sloj koji svojim aktivnim sastojcima sprečava kontakt kože s toksičnim česticama. Djeluju multifunkcionalno pa dubinski čiste kožu, štite je od UV zračenja, detoksiciraju, hidratiziraju...

Iako, zapravo, ne postoje sastojci koji bi djelovali isključivo kao zaštita od zagađenja, kozmetika usmjerena na ublažavanje loših utjecaja iz okoliša nije samo marketinški trik. „Upotreba proizvoda na bazi vitamina i drugih snažnih antioksidansa nije samo trend nego i potreba jer ljudski napredak, nažalost, donosi onečišćenja koja su štetna za naše zdravlje“, kaže kemičarka i fitoaromaterapeutkinja Dubravka Gabrić.

Redoviti piling

Budući da molekule polutanata mogu ući u naše pore, dr. Ivana Nola smatra kako je izrazito važno svakodnevno čistiti kožu i redovito koristiti piling te ujutro i uvečer kremama njegovati kožu, a kao neizostavni dio dnevne zaštite savjetuje uporabu losiona s visokim UVA i UVB zaštitnim faktorom. Čišćenje kože od čađe, prašine i prljavštine koje se tijekom dana zalijepe na kožu prvi je korak u procesu detoksikacije.

Prema nekim istraživanjima, čestice od 2,5 mikrometra su toliko „ljepljive“ da se često ne mogu ukloniti uobičajenim čišćenjem. Zato posegnite za aparatom za čišćenje lica koji svojim električnim četkicama otklanja i do 80 posto mikroskopskih čestica čađe i smoga, profesionalnim kemijskim pilingom ili barem dva puta tjedno kućnom varijantom pilinga.

„Grublja zrnca pilinga neće bolje odraditi posao, stoga radije odaberite neabrazivni preparat na bazi enzima, tj. voćnih kiselina, i s dodatkom antioksidansa koji će neutralizirati štetne molekule. Na taj način možete barem malo djelovati na negativne čimbenike izazvane raznim onečišćenjima“, savjetuje Dubravka Gabrić.

Hidratantne kreme koje potiču obnovu stanica

Sljedeći korak je obnova gornjeg sloja kože, jer samo učinkovito funkcioniranje kožne barijere može pomoći u prevenciji oštećenja. Dobra krema će navlažiti površinski sloj kože i stvoriti barijeru između kože i toksina. Birajte hidratantne i regenerativne kreme i serume koji potiču obnovu stanica i vraćaju vlagu. „Formule anti-pollution obično sadrže polifenole iz biljaka, poput resveratrola iz grožđa, koji suzbijaju oksidativni stres uzrokovan slobodnim radikalima i pružaju stanicama dodatnu zaštitu.

Vitamini C i E, kao i derivati vitamina A (retinoidi) također reduciraju slobodne radikale i preveniraju štetu“, ističe dermatovenerologinja Nola, dodajući kako se uporabom navedenih antioksidativnih i obnavljajućih preparata znatno umanjuju oštećenja kože i prijevremeno starenje.

Kad je riječ o hidrataciji i zaštiti epiderme iz prirodnih izvora, biljni hidrolati ili cvjetne vodice, korištene samostalno ili u kremama, djeluju kao hidratizirajući i pomlađujući tonici. „Hidrolati vlaže kožu. Za sprečavanje oštećenja preporučuje se hidrolat smilja koji regenerira, bušina koji sprečava nastanak crvenila i djeluje pomlađujuće te ruže za obnovu izrazito suhe kože. Dobro je koristiti esencijalne vode, tj. vode s niskim postotkom raspršenih eteričnih ulja spomenutih biljaka“, navodi kemičarka Gabrić koja je zaslužna za stvaranje formula brojnih domaćih ekoloških kozmetičkih proizvoda.

Hiperpigmentacija

Ističe da je jedan od rastućih problema Hrvatica hiperpig­mentacija izazvana onečišćenjem i UV zračenjem koje je postalo štetno i u malim količinama. „Iako je prije bilo uvriježeno mišljenje da samo stariji ljudi imaju mrlje po rukama i licu, danas hiperpigmentacija, poput male epidemije, pogađa i mlade ljude.“

Osim što je za prevenciju potrebno koristiti kreme s adekvatnim zaštitnim faktorom, Dubravka napominje da prirodna kozmetika može pomoći i u smanjenju već nastalih tamnih mrlja: „Potražite proizvode na bazi eteričnog ulja celera, sjemena mrkve ili s ekstraktom tratinčice (belides) te biljna ulja bogata karotenoidima, kao što su plod divlje ruže, pulpa vučjeg trna ili ulje buritija.“

Ono smo gdje živimo?

Iako postoje brojni dugogodišnji planovi i akcije za smanjenje zagađenja našeg planeta, ako živimo, radimo ili dišemo u gradu, teško je obraniti se od njegovih negativnih utjecaja. Kaže se da smo ono što jedemo, a možda ćemo uskoro govoriti da smo i ono gdje živimo. Stoga, svojim životnim stilom doprinesimo smanjenju onečišćenja, a time i zdravlju cjelokupnog planeta i njegovih ljudi.