5 navika koje pomažu držati mozak aktivnim: Uz pomoć ovih trikova moguće je oduprijeti se demenciji

Demencija može biti uzrokovana raznim bolestima ili ozljedama, a mentalno oštećenje može varirati od blagog do ozbiljnog. Neke vrste demencije su progresivne što znači da se s vremenom pogoršavaju, a druge se mogu liječiti ili čak biti reverzibilne, navodi Healthline.

Uzroci demencije mogu biti različiti pa tako variraju od genetike do određenih rizičnih faktora, a ovo su najčešći ključni faktori rizika:

• Genetika: Obiteljska povijest demencije može povećati rizik od razvoja bolesti.
• Starost: Rizik od demencije raste s godinama, posebno nakon 65. godine života.
• Obiteljski povijest: Osobe čiji su članovi obitelji imali demenciju mogu biti skloniji razvoju ovog stanja.
• Kardiovaskularni problemi: Stanja poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa i povišenog kolesterola mogu povećati rizik od demencije.

Znakovi i simptomi demencije

Demencija ima mnogo uzroka, a općenito nastaje zbog degeneracije neurona (moždanih stanica) ili poremećaja u drugim tjelesnim sustavima koji utječu na funkcioniranje neurona. U svojim ranim fazama demencija može uzrokovati simptome kao što su:

• Ne podnošenje promjena: Osoba može imati poteškoća u prihvaćanju promjena u rasporedu ili okruženju.
• Suptilne promjene u kratkoročnom pamćenju: Osoba se može sjećati događaja iz prošlosti kao da su se dogodili jučer, dok se ne može sjetiti nedavnih događaja, poput onoga što je ručala.
• Ne korištenje pravih riječi: Prisjećanje i korištenje pravih riječi ili asocijacija može biti otežano.
• Ponavljanje: Osoba može postavljati isto pitanje, obavljati isti zadatak ili pričati istu priču više puta.
• Zbunjenost u orijentaciji: Poznata mjesta mogu se činiti stranim, a osoba može imati poteškoća s pronalaženjem puta i rutama koje su prethodno bile poznate.
• Promjene u raspoloženju: Depresija, frustracija i ljutnja nisu neuobičajeni kod osoba s demencijom.
• Gubitak interesa: Apatija se može pojaviti, uključujući gubitak interesa za hobije ili aktivnosti u kojima su nekoć uživali.
• Poteškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka: Osoba u ranoj fazi demencije može imati problema s prisjećanjem kako obavljati zadatke koje je radila mnogo godina.

Kako se oduprijeti pojavi demencije?

Pridržavanje određenih navika može doprinijeti zdravijem načinu života i potencijalno smanjiti rizik od razvoja demencije. Naravno, i genetski faktori igraju ulogu, ali zdrav način života može značajno utjecati na dugoročno kognitivno zdravlje.

1. Mentalna stimulacija

Redovito sudjelovanje u aktivnostima koje potiču mentalnu aktivnost može pomoći u održavanju kognitivne funkcije. Ovo uključuje rješavanje križaljki, čitanje, učenje novih vještina ili jezika, te sudjelovanje u društvenim aktivnostima koje stimuliraju mozak.

2. Fizička aktivnost

Redovita tjelesna aktivnost, poput hodanja, trčanja, biciklizma ili plivanja, može poboljšati cirkulaciju krvi i zdravlje srca, što je povezano sa smanjenim rizikom od demencije. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene tjelovježbe tjedno.

3. Zdrava prehrana

Uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, zdravim mastima (poput onih iz maslinovog ulja i orašastih plodova) te ribom može poboljšati cjelokupno zdravlje mozga. Mediteranska dijeta, koja je bogata ovim namirnicama, često se povezuje s manjim rizikom od demencije.

4. Društvena povezanost

Održavanje aktivnih društvenih kontakata i sudjelovanje u društvenim aktivnostima može pomoći u očuvanju mentalne oštrine i smanjenju osjećaja usamljenosti, što je važno za kognitivno zdravlje.

5. Kontrola kroničnih bolesti

Upravljanje i kontroliranje kroničnih stanja poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa i kolesterola može pomoći u smanjenju rizika od demencije. Redoviti pregledi i pridržavanje medicinskih savjeta za upravljanje ovim stanjima su ključni.