Stres je prirodna fizička i mentalna reakcija na životne situacije, a svatko s vremena na vrijeme doživljava stres. Ipak, kronični stres može negativno utjecati na vaše raspoloženje, imunološki i probavni sustav te kardiovaskularno zdravlje, navodi Healthline.
Zanimljivo je da u kratkotrajnim situacijama stres može biti koristan i pomoći u suočavanju s ozbiljnim izazovima. Međutim, ako stresna reakcija ne prestane i razina stresa ostane povišena dulje nego što je potrebno, može ozbiljno utjecati na zdravlje. Kronični stres izaziva niz simptoma, kao što su:
- razdražljivost
- anksioznost
- depresiju
- glavobolje
- nesanicu
Evo kako kronični stres dugoročno utječe na cjelokupno zdravlje.
1. Središnji živčani i endokrini sustav
Središnji živčani sustav upravlja odgovorom "bori se ili bježi". Hipotalamus u mozgu aktivira nadbubrežne žlijezde, koje otpuštaju hormone stresa – adrenalin i kortizol. Ti hormoni ubrzavaju rad srca i preusmjeravaju krv u mišiće, srce i druge ključne organe.
Kada nestane prijetnja, hipotalamus bi trebao poslati signal tijelu da se vrati u normalno stanje. No, ako se stresor ne povuče ili središnji živčani sustav ne uspije isključiti reakciju, stresna reakcija može se nastaviti. Kronični stres može dovesti do nezdravih ponašanja, poput prejedanja ili premalog unosa hrane, zlouporabe alkohola i droga te povlačenja iz društva.
2. Dišni i kardiovaskularni sustav
Hormoni stresa utječu na dišni i kardiovaskularni sustav. Tijekom stresne reakcije disanje se ubrzava kako bi tijelo brže opskrbilo kisikom. Ako već imate problema s disanjem, poput astme ili emfizema, stres ih može pogoršati.
Pod stresom srce također brže kuca. Hormoni stresa uzrokuju sužavanje krvnih žila kako bi se više kisika usmjerilo u mišiće, što vam daje snagu za djelovanje. No, to također povisuje krvni tlak.
3. Probavni sustav
Pod stresom jetra proizvodi dodatnu glukozu kako bi tijelo dobilo dodatnu energiju. Ako ste kronično pod stresom, tijelo možda neće moći regulirati tu dodatnu glukozu, što može povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
Nagli porast hormona, ubrzano disanje i povećana brzina otkucaja srca mogu uznemiriti probavni sustav. Možda ćete češće imati žgaravicu ili refluks kiseline zbog povećane proizvodnje želučane kiseline. Stres ne uzrokuje čireve (za njih je odgovorna bakterija H. pylori), ali može povećati rizik od njihovog nastanka ili pogoršati postojeće simptome.
4. Seksualnost i reproduktivni sustav
Stres iscrpljuje tijelo i um, što može smanjiti želju za intimnošću. Kratkoročni stres može kod muškaraca povećati razinu testosterona, no taj učinak nije dugotrajan. Ako stres traje dulje, razina testosterona može pasti, što može dovesti do smanjenja proizvodnje spermija, erektilne disfunkcije ili impotencije.
Kod žena stres može utjecati na menstrualni ciklus, uzrokujući neredovite, obilnije ili bolnije menstruacije. Također može pogoršati simptome menopauze.
5. Imunološki sustav
Stres može privremeno stimulirati imunološki sustav, što može biti korisno u hitnim situacijama, jer pomaže u borbi protiv infekcija i ubrzava zacjeljivanje rana. No, dugoročno, hormoni stresa oslabljuju imunološki sustav i smanjuju sposobnost tijela da se bori protiv patogena.
Osobe pod kroničnim stresom sklonije su virusnim infekcijama poput gripe i prehlade te drugim bolestima. Također, stres može produljiti vrijeme oporavka od bolesti ili ozljeda.
6. Mišićni sustav
Pod stresom se mišići napinju kako bi se zaštitili od ozljeda. Kada se opustite, mišići se trebaju vratiti u normalno stanje, ali kronični stres može spriječiti njihovo opuštanje.
Napetost mišića može uzrokovati glavobolje, bolove u leđima, ramenima ili druge fizičke bolove. Dugoročno, ovo može stvoriti začarani krug jer se smanjuje tjelesna aktivnost, a povećava upotreba lijekova protiv bolova.
