Limfni sustav poput Pepeljuge
Većina bolesti, od alergija, čestih prehlada, glavobolja i migrena pa do težih upala, ali i estetskih problema povezanih s kožom, često su rezultat nakupljenog „otpada“ u organizmu protiv kojeg se naše tijelo više nije moglo boriti. Točnije, protiv kojih se više nije mogao boriti naš limfni sustav, o kojem malo znamo, premalo razmišljamo i nepravedno ga zapostavljamo.
Baš kao Pepeljuga u bajci, limfni sustav vrijedno i tiho čisti tuđi nered štiteći nas od bolesti. On „mete“ sve ono što su stanice odbacile kao nekoristan otpad iz hrane – preteške proteine, hormone, štetne masne kiseline, ali i viruse, bakterije i toksine, odvodeći ih dalje prema limfnim čvorovima u kojima će se sav metabolički otpad filtrirati i preko kože, bubrega, jetara, mjehura ili crijeva – naših eliminacijskih organa – izbaciti iz organizma.
Liječi i proljepšava nas
Limfnim žilama, protkanim između tkiva svih organa, prolaze limfociti – bijele krvne stanice koje imaju sposobnost boriti se protiv stranih, štetnih tvari poput bakterija i virusa, vezati ih na sebe te odvoditi do limfnih čvorova. Ti su čvorovi smješteni uzduž limfnih žila i po čitavom tijelu, a ima ih čak oko osam stotina, od čega ih je čak jedna trećina smještena u području glave i vrata.
Ako organizam opteretimo preteškom, nepravilnom prehranom, nedovoljno se krećemo ili, na primjer, često dugo stojimo, normalan protok limfe, odnosno prirodna limfna drenaža će se usporiti, na što će nam naše tijelo ukazati „teškim“ i natečenim udovima, nakupljanjem tekućine u tijelu, odnosno naticanjem i bolovima u zglobovima, kao i umorom, glavoboljama, grčevima u mišićima.
Sve su to znakovi koje nam tijelo šalje da bi nam pokazalo kako je limfni sustav preopterećen i da limfna tekućina ne protječe onako kako bi trebala. Puno ozbiljniji zastoj protoka limfe može uzrokovati neki operativni zahvat, bolesti bubrega i ostalih organa zaduženih za izbacivanje štetnih tvari iz organizma, te može doći do nastanka oteklina – edema, najčešće tvrdih na dodir. Oni su krajnji pokazatelj da je naš limfni sustav preopterećen i da više ne može obavljati svoju zadaću.
Djeluje i preventivno
„Postupkom limfne drenaže – stručnim ručnim ili aparaturnim terapijskim pritiscima na dostupne limfne čvorove i limfne žile po tijelu, moguće je, međutim, oponašati prirodnu limfnu drenažu i ubrzati izlazak otpadnih tvari iz organizma“, napominje dr. Dinko Bagatin, specijalist opće i plastične kirurgije iz Poliklinike Bagatin.
Limfna drenaža ne pomaže samo kod bolesnih stanja nego je riječ o medicinsko-kozmetičkom postupku koji djeluje i preventivno kod zdravih ljudi te povoljno utječe na zdravlje i ljepotu. Malo je poznato da limfna drenaža djeluje na artrozu, giht, reumatizam vezivnog tkiva, ali i na alergije, kronične hunjavice, sinusitis, bronhitis, opstipacije, ulcerozni kolitis, dermatitis i općenito probleme s kožom.
Osim toga, može nas i uljepšati jer regenerira lice i tijelo, pročišćavanjem tkiva utječe na nestajanje akni, pomaže pri mršavljenju i eliminaciji celulita. Celulit, a i ostale nečistoće kože zapravo su toksini zarobljeni u limfnom sustavu koje nježnom limfnom drenažom terapeut može potaknuti na brže kretanje i izlazak iz organizma.
Blagi pritisak
Odvođenjem „otpada“ iz organizma limfna drenaža posredno rasterećuje i živčani sustav jer, dovodeći do brže relaksacije i opuštanja tijela, tj. uklanjanja stresa, povoljno djeluje na psihička stanja kao što su nervoza i napetost, te glavobolje i migrene.
Ručna drenaža po svojim je pokretima slična klasičnoj masaži, no pritisak je puno blaži i bez upotrebe ulja, krema i sličnih preparata. Slikovito, dok je prilikom obične masaže crvenilo kože poželjno, tijekom limfne drenaže nema crvenila, odnosno ne bi ga smjelo biti jer prejak pritisak može oštetiti krhke limfne žilice koje se nalaze plitko ispod kože. Cilj klasične masaže je doprijeti sve do mišića, a limfna drenaža nježno pritišće limfu ispod kože da bi ubrzala njezin protok.
Ručna drenaža
Ručna limfna drenaža izvodi se pulsirajućim, kružnim, laganim pokretima, tj. pritiscima, koji potiču protok limfe, i koji imaju svoja pravila i zakonitosti. Njih se terapeut striktno mora pridržavati, a određuju kakav gdje pritisak mora biti, kolika smije biti brzina i kakav smjer pokreta. Drugim riječima, ručna limfna drenaža snažno je „oruđe“ i zato ga smije koristiti samo stručna osoba koja je osposobljena za njegovu primjenu.
„Radi li se ručna limfna drenaža, terapeut mora imati završen tečaj za limfnu drenažu, a ako je riječ o drenaži uređajima, tada oni sami odrađuju tretman, a na operateru je da dobro 'posloži programe'“, ističe dr. Bagatin. Na pitanje postoje li prednosti aparaturne limfne drenaže u odnosu na ručnu, odgovara kako je za ručnu masažu, osim znanja, jako bitno i iskustvo. „Važno je i dobro poznavanje anatomije. U tome je prednost aparature za izvođenje limfne drenaže – izbjegavanje nedovoljno obučenih terapeuta. Kvaliteta tretmana uvijek je ista te je moguće istovremeno stimuliranje svih limfnih čvorova, što je ručnom drenažom neizvedivo“, napominje liječnik.