DANAS JE NAJDEPRESIVNIJI DAN U GODINI: Otkrijte kako izbjeći efekt „Plavog ponedjeljka“

„Blue Monday“ ipak znanstveno nije utemeljen. Skovan je naime kao marketinški trik za potrebe putničke agencije, o čemu smo pisali ranije te više možete pročitati na ovoj poveznici. Premda osjećaji nelagode, iritiranosti, stresa ne padaju nužno na samo jedan dan te mnogi niti ne osjećaju utjecaj trećeg ponedjeljka u siječnju, činjenica je kako u doba nakon novogodišnjih blagdana, povratkom u radnu rutinu, mnogi osjećaju pritisak i bezvoljnost.

Trenutci emocionalne krize zahtijevaju pogled u sebe i vlastite potrebe. Preispitivanje trenutka u kojemu dolazi do sloma te reakcija koje su njime bude. Kako doživljavate sebe u odnosu na okolinu te izvor pritiska koji osjećate.

Ponekad je prva reakcija bijeg, zanemarivanje ili umanjivanje osjećaja koji utječu na razinu energije i generalno emocionalno stanje pojedinca, a premda djeluje kao lakša solucija, riječ je o pogrešnom koraku.

Skrb o sebi posve je individualna. Uvjetovana potrebama u odnosu na stvarnu realizaciju, a može uključivati bilo koji oblik opuštanja koji vam je potreban. Jedna od, možda najbitnijih komponenti jest otkrivanje te postavljanje osobnih granica i uklanjanje sebe iz situacije koja vam ne odgovara.

RAZGOVOR

U stanjima koja bude anksioznost, stres, depresiju, mnogi imaju reakciju zatvoriti se. Jer, teško je ponekad uopće odrediti razloge njihove prisutnosti. Dolaze nepozvani, zatječu ranjivost i hrane se njome. Kako smo ranije naveli, samoća i samorefleksija su potrebne, ali važno je pronaći načina za komuniciranje emocionalnih izazova.

Povezivanje s drugima pomaže reduciranosti osjećaj izoliranosti, nerazumijevanja stanja, a uvećava prisutnost tuge. Time se ujedno pronalazi način za percipiranje vanjskog svijeta, koji zasigurno nudi načine kojima se takvo stanje ublažava.

Razgovorom se otvaraju teme, pronalazi riječi i opisi situacije koje možda, drugačije nismo u stanju uvidjeti. Otvara se pristup uviđanju novih perspektiva te se time olakša trenutni osjećaj i nudi nada za pronalazak rješenja.

PREPUŠTANJE OSJEĆAJIMA

Svaka emocija ima svrhu. Negativne emocije poput tuge, ljutnje ili straha mogu sugerirati kako su vam potrebne promjene, a njihovim procesuiranjem olakšava se identifikacija izazova te se lakše određuju potrebni koraci za premošćivanje problema.
Iskustvo različitih emocija, uključujući i one negativne, pridonosi razvoju emocionalne inteligencije jer, razumijevanjem vlastitog stanja i unutarnjih procesa, razvijamo vještine upravljanja reakcijama koje ispoljavamo. Time izgrađujemo otpornost u novim, nepoznatim situacijama, a koje na nas utječu stresno te razvijamo nužno potrebno samopouzdanje.

Sagledavanjem stvarne situacije ujedno učimo cijeniti pozitivne trenutke te ih ponovno pokušavamo izroditi vlastitim djelovanjem. Spoznajom ta dva kontrasta; tamnog i trenutka nade, razvijamo zahvalnost i dublje razumijevanje ne samo sebe, već i svijeta kojemu pripadamo.