Ljudski mozak pravo je čudo biološke kompleksnosti, a čak i danas ostaju nepoznata mnoga njegova područja. Fascinantna složenost i intrigantna priroda pružaju nepregledno područje za istraživanje i donošenje sasvim novih i neočekivanih zaključaka. Ono što smo dosad saznali o funkcijama ovog važnog organa, posebno u kontekstu prepoznavanja i kontroliranja emocionalnih reakcija, izuzetno je uzbudljivo, zaključuje Learning Mind
Važna je sveobuhvatnost mozga i specifičnost kojom različiti dijelovi apsorbiraju konkretne emocije. Iako nam se ponekad može učiniti da se neki od snažnih osjećaja u nama pobude sasvim prirodno i neočekivano, zanimljivo je naglasiti da čak i ove manifestacije imaju uporište u kemijskim reakcijama našega tijela. Ljubav - emocija koju ljudski rod smatra toliko uzvišenom, osebujnom i pomalo tajnovitom - također je potaknuta sastavom i hormonima koji sasvim regularno cirkuliraju našim tijelom. O tome koji dio mozga posebno utječe na ovu emociju, kao i to koji je hormon njezin pokretač i vjerni pratitelj, donosimo u nastavku teksta.
Zašto imamo emocije?
Kada je riječ o načinu na koji naš mozak obrađuje emocije, korisno polazište je promatranje zašto ih uopće posjedujemo. U suštini, emocije nam pomažu preživjeti i postojati zahvaljujući evoluciji. One djeluju kao okidači koji nam pomažu reagirati na situacije koje nam mogu naštetiti, ali i podsjetiti nas na one koje u nama bude ugodu i zadovoljstvo.
Osjećaj ljutnje izaziva reakciju spremnosti na borbu. Kada osjećamo strah, pokušavamo se izvući iz situacije u kojoj se nalazimo. S druge strane, osjećaj sreće motivira nas na nastavljanje bavljenjem aktivnošću zbog koje smo se tako osjećali.
Veza između mozga i osjećaja ljubavi
Iako je ljubav u svojoj suštini povoljna emocija, često je popraćena nekim prilično neugodnim. Živci i uzbuđenje fizički su odgovori koje osjećamo kada vidimo nekoga koga volimo. Oslobađa se mješavina hormona koji proizvode reakcije koje ne smatramo ugodnima u određenim okolnostima, kao što su znojenje ruku, žarenje obraza, ubrzano lupanje srca, ali i osjećaje tjeskobe i strasti.
Kada smo zaljubljeni, naš mozak proizvodi kemikaliju dopamin koja ljubav čini poželjnim iskustvom. Ostali hormoni koje mozak proizvodi kada doživimo romantičnu ljubav su oksitocin i vazopresin, a evo po čemu je poseban oksitocin - hormon ljubavi i molekula vjernosti .
Svestranost hormona ljubavi
Oksitocin, poznat još i kao hormon ljubavi ili molekula vjernosti, ima izuzetno svestrano djelovanje. Fizički kontakt majke s rođenom bebom aktivira njegovo lučenje, a javlja se i u partnerskim odnosima. Tjelesna povezanost i intimni odnosi u čvrstoj su korelaciji s ovim hormonom, a poznato je kako utječe čak i na naše zadovoljstvo.
Hormon ljubavi djeluje kao čvrsta spona između partnera i potiče ih na privrženost, nježnost i povjerenje. Količina ovoga hormona u našem tijelu nije ujednačena: poznato je kako ga žene imaju više od muškaraca, a njegova količina ovisi o fazi menstrualnog ciklusa u kojoj se nalazimo. Ipak, ako ga želite pobuditi u jačoj mjeri, dovoljno je zagrliti osobu koju volite - vaše tijelo će na ovaj jednostavan fizički kontakt brzo reagirati i osjetit ćete nalet povoljnih manifestacija tijela.
.png)
.png)
