Znate li koje su tri najveće tajne francuske kuhinje (a znamo da je poznata po vrhunskim delicijama)? Odgovor glasi: maslac, maslac, maslac! Upravo tim riječima i sama sam izrazila oduševljenje kad sam ga prije nekoliko godina prvi put napravila sama.

Energija ljubavi

Još prije nego što sam se uputila u avanturu zvanu sirovojedstvo, svojoj sam obitelji rado pripremala mliječne fermentirane proizvode od nepasteriziranog mlijeka. Među tim pripravcima svoje je mjesto imao i maslac. Mnogi će se pitati zbog čega bi se jedna dvadesetogodišnjakinja upuštala u takav pothvat kad se maslac može kupiti, a često nailazimo na informacije da bi bilo dobro u prehrani maslac zamijeniti margarinom.

Osobno sam uvjerena da je za optimalno zdravlje najbolje uzimati namirnice koje su minimalno prerađene. Budući da je margarin visoko prerađena namirnica (dobiva se kemijskim procesima od višestruko nezasićenih ulja), ne upotrebljavam ga. S druge strane, maslac je potpuno prirodan proizvod, osobito ako je dobiven od domaćeg nepasteriziranog mlijeka. Osim toga, iskreno vjerujem da kad pripremamo hranu s ljubavlju za ljude koje volimo, tada ta energija dodatno obogaćuje konačni proizvod.

Koristima nikad kraja

Zdrava prehrana uključuje i zdrava ulja i masnoće jer su prijeko potrebni za dugovječnost, hormonalnu ravnotežu, zdravlje srca, dobar vid, prekrasnu kožu i obilje energije. No kad je maslac u pitanju, koristima, čini se, nigdje kraja. Tako je prekrasna zlatna boja maslaca pokazatelj jesu li životinje jele kvalitetnu hranu, a taj pigment koji mu daje boju zove se karoten. Karoten nemodificiran kojekakvim obradama, pa ni onim termičkim koje uključuju pasterizaciju, tijelo lako pretvara u vitamin A koji je nužan za zdravlje štitnjače i dobar vid. Osim toga, mliječna kiselina, kojom je nepasterizirani maslac bogat, izvrsna je u borbi s gljivicama, pa tako i kandidom, a lecitin je nužan za metabolizam kolesterola.

Maslac je i izvrstan izvor vitamina E i K, što je ključno u borbi i prevenciji artritisa, osteoporoze, karijesa, tuberkuloze ili astme. Uključivanjem domaćeg maslaca u svoje recepte pridonijet ćete i sposobnosti organizma da se bori s tumorima i karcinomima, spriječiti okoštavanje zglobova i povećati pokretljivost te spriječiti otvrdnjavanje arterija i kalcifikaciju pinealne žlijezde, poboljšati apsorpciju minerala i kalcija, ojačati imunitet i mišiće... Čak sam naišla i na podatak da se u određenim kulturama maslac upotrebljavao i za njegu kože.

Pssst… počela sam i sama eksperimentirati s maslacem na taj način. Mora se priznati da miris maslaca i nije baš najprivlačniji kad se nanese na kožu, ali tomu pokušavam doskočiti tako što u njega umiješam nekoliko kapi lavandina ulja. Predaja kaže da mliječna kiselina u maslacu izbjeljuje kožu, odnosno ujednačuje ten. Ono što za sada mogu ustvrditi jest da se maslac izvanredno upija u kožu i dugo je ostavlja mekom, ali ne i masnom.PageBreak

Najvažnije je svježe mlijeko

Iako je riječ o namirnici koja je prisutna u ljudskoj prehrani već više od 10 000 godina, onako zamotan u sjajne folije, prepun šarenih natpisa, maslac se čini kao nešto za što bi nam trebala, u najmanju ruku, podeblja knjiga s čarobnim alkemijskim naputcima kako ga izraditi. Istina je, kao što je to često slučaj, potpuno drukčija. Prvi opis izrade maslaca pronađen je uklesan u vapnenac, a datira otprije 4500 godina.

Dobra vijest je da se proces izrade nije baš puno promijenio tijekom svih tih stoljeća, a to znači da ga svatko, baš svatko može napraviti vlastitim snagama. Najvažnije je, kao i uvijek, pobrinuti se da imate dobru sirovinu – svježe nepasterizirano domaće mlijeko. Naime, kada kupite domaće mlijeko, ono sadržava i veliku količinu masti. Kako biste odvojili masnoću iz mlijeka, dovoljno je preko noći ostaviti mlijeko u hladnjaku i drugi dan obrati sloj masnoće koji se jasno nazire nad bijelo-plavičastim slojem mlijeka. Čestitam, upravo ste obrali vrhnje koje je osnova maslaca!

Do sljedeće faze imate nekoliko načina izrade. Jedan je da vrhnje stavite u posudu poput one za spremanje krastavaca ili marmelada i dobro je zatvorite. Da biste tako dobili maslac, u posudi s vrhnjem mora biti još slobodnog mjesta, a posudu treba mućkati – maslac ćete dobiti u rasponu od 8 do 25 minuta. Što je posuda veća, što je količina vrhnja u procesu veća, i sam proces će dulje trajati.

Može i u multipraktiku

Drugi način je da vrhnje ulijete u multipraktik ili vrč blendera te ga obrađujete srednjom brzinom. U oba načina znat ćete da ste na dobrom putu kad primijetite krutu masnoću koja se odvaja od tekućeg sloja koji se naziva i mlaćenicom. Mlaćenicu odlijte preko cjedila. Kruta masnoća u cjedilu je vaš maslac iz kojeg još samo treba istisnuti suvišnu tekućinu. Naime, što više tekućine iz njega istisnete, maslac će imati intenzivniju boju i dulje će trajati.

Ovaj dio procesa izvrstan je za mišiće ruku – maslac stavite u posudu i lopaticom, žlicom ili vilicom obrađujte smjesu pritišćući je na stijenke posude kao da želite napraviti pire. Primijetit ćete da svakim pokretom iz čvrstog dijela maslaca na površnu dolaze kapljice tekućine koje je nužno odliti. U roku od 10-ak minuta imat ćete prekrasan zlatnožuti maslac koji ste sami napravili! Čuvajte ga u hladnjaku u zatvorenoj posudi, po mogućnosti staklenoj, a u slučaju da ga želite sačuvati dulje, možete ga i smrznuti.

Ovako dobiven maslac možete obogatiti medom i dobiti slatku inačicu spremnu za uživanje ili odabrati začine poput mediteranskih i dabiti aromatičnu inačicu. Što god učinili, sigurna sam da ćete primijetiti razliku između domaćeg, nepasteriziranog maslaca i onog proizvedenog komercijalnim načinom. A primijetit će i svi oni koje počastite receptima sa svojim maslacem.