Proizvodnja kolagena u tijelu usporava se protekom vremena, a prosječno se umanjuje za 1% godišnje. Prema podacima Američke Dermatološke Akademije, žene u pet godina nakon menopauze izgube čak 30% kolagena u koži. Ne čudi stoga kako se upravo toj skupinu preporuča unos suplemenata kojima se uvećava njegova prisutnost. Kako još uvijek nema konkretnih dokaza koji bi tvrdili suprotno, kolagen iz dodataka nije manje vrijedan od onog koji se dobiva konzumacijom određene hrane.
Premda postoje mogućnosti unosa kroz kreme i losione, vanjska primjena, manje je efektna. Odlučite li se za kolagen u prahu, korisno ga je dodati u smoothie, kavu ili juhu. Istraživanja pokazuju kako je sigurno uzeti od 2,5 do 15 grama hidroliziranog kolagena dnevno, a svakako se prije toga valja konzultirati s liječnikom.
Želite li čvrstu, elastičnu, hidratiziranu kožu tada biste svakako trebali razmotriti uzimanje kolagena. Kako odrediti je li sada pravi trenutak za povećanje kolagena? Učinite jednostavan test. Nježno zategnite kožu lica, a onda otpustite. Ako se vaša koža odmah vratila u prirodnu poziciju, to znači kako imate dovoljno kolagenske potpore. U suprotnom, njegova je količina u padu. Tada je korisno započeti uzimati dodatke, a jedan od omiljenih trendova jest kombinacija kolagena u prahu, matcha čaja i biljnog mlijeka.
Najpouzdaniji znak su pak sitne linije, a pogotovo urezi na koži koji ne nestaju, ako napravite test i stisnete ju. Takve fine linije nazivaju se i dječjim borama, kako je za mbg izjavio dermatolog dr. Joshua Zeichner. Kako se vjeruje, takve bore s godinama se produbljuju pa ih je ključno otkriti što ranije. Istraživanja pokazuju kako kolagenski peptidi podržavaju elastičnost, a pridonose gustoći kolagena. Oni, naime potiču njegovu prirodnu proizvodnju, a ujedno utječu i na molekule elastina i fibrilina (temeljnog sastojka mikrofibrila, struktura koje pružaju potporu različitim tkivima).
KADA NE UZIMATI KOLAGEN?
Općenito se vjeruje kako nema rizika prilikom korištenja dodataka kolagena, ali ako su životinjskog porijekla, u njima se mogu naći određeni metali koji mogu i škoditi tijelu, stoga se svakako treba savjetovati sa stručnjacima.
Osobe sklone alergijama također trebaju biti upoznate sa sastavom suplemenata jer mogu sadržavati jaja ili školjke i potaknuti reakciju. Prema nekim istraživanjima, ljudi mogu doživjeti blage nuspojave poput mučnine, proljeva i poremećaja želuca nakon uzimanja ovih oralnih dodataka.
Povećanje unosa hrane bogate proteinima svakako je korisno jer se njome korigiraju razine aminokiselina, ali to ne znači nužno i poticanje proizvodnje kolagena. Balansirana prehrana koja tijelu pruža raznovrsnost i zadovoljava njegove potrebe te minimalan unos štetnih tvari siguran je korak pri očuvanju kvalitete kože.