Pritisak stresa i obaveza može dovesti do neorganiziranosti i umanjene sposobnosti zaključivanja, promišljanja i djelovanja. Uz nužnu fizičku aktivnost, bitno je razvijati i moždane funkcije. Već danas, možete iskušati kako i najmanje akcije mogu pozitivno djelovati na vaše cjelokupno stanje i mentalno zdravlje.
Britanski psihijatar i stručnjak za biologiju ponašanja dr. Gary Small, u svojoj knjizi naziva „2 tjedna do mlađeg mozga“ („2 Weeks to a Younger Brain“) iznosi inovativne programe za poboljšanje memorije. U svojem tekstu objavljenom na stranici magazina The Guardian naveo je primjer vježbe koju možete prvu učiniti te tako procijeniti svoju memoriju.
Ovdje je popis od osam nepovezanih, nasumičnih riječi. Namjestite si štopericu na 60 sekundi i proučite ih, a zatim se na minimalno deset minuta pozabavite nečim drugim. Zapišite potom riječi kojih se sjećate. Time ćete moći izvući zaključak o tome koliko dobro djeluje vaše osnovno pamćenje.
Konj
Klaun
Drvo
Liječnik
Klavir
Naranča
Stolica
Bez obzira na to koliko riječi se sjećali, korisno je početi učiti kako stvoriti vizualne slike koje predstavljaju informacije kojih se želite prisjetiti. To je jedan od osnovnih alata razvijanja pamćenja. Ako pak razvijete uz te vizuale i priču, asocirati ćete ih uz situaciju i time ih lakše registrirati. Recimo, klaun narančaste kose jaše na konju koji se uplašio zmije i zabio u drvo. To je vidio liječnik koji je svirao klavir pa je odmah skočio sa stolice kako bi mu pomogao. Ako ponovite vježbu pričajući si priču, trebali biste imati bolje rezultate.
Vježbe pamćenja nisu komplicirane i one omogućuju kvalitetnu i kreativnu investiciju vlastitog vremena, razvijanje vještina, a neke od njih mogu uključivati i vaše najbliže.
Započnite skiciranjem mape susjedstva u kojemu ste odrasli ili lokacije na kojoj ste voljeli provoditi vrijeme. Pokušajte oslikati što je tada bilo u vašem okruženju. Zatim se vratite u sadašnjost i odrediti prostore i mjesta kako trenutno izgledaju. Što se izmijenilo, a što je još uvijek isto? Koliko se detalja iz prošlosti prisjećate? Ako više ne živite na istoj lokaciji, učinite vježbu iscrtavanja mape vezanu uz vaš trenutni kvart ili rutu kojom se svakodnevno krećete. Tijekom sljedećeg prolaska kroz rutu, obratite pozornost na ono što ste u ispisu karte ispustili i pokušavajte ju regularno nadopunjavati na temelju sjećanja.
Promijenite osnovnu perspektivu i ustajale navike. Vrlo jednostavnom vježbom poput premještanja četkice i paste za zube na drugu stranu već prvog dana primijetit ćete koliko radnji činite automatski, iz navike. Vaš mozak u tom trenutku natjerat će vas da posegnete za predmetima u smjeru u kojemu se inače nalaze, a ova vježba omogućit će mu određenu vrstu resetiranja. Slično tome, pokušajte u rutinskim radnjama koristiti ruku koju inače ne koristite. Ako ste dešnjak, pokušajte kuhati i osloniti se pritom na lijevu ruku i obratno. Ili, za početak, pokušajte pisati rukom kojom inače ne pišite.
Čitajte prije spavanja, i čim ranije moguće odmaknite se od bliještećih ekrana. Ujutro se pozabavite rješavanjem križaljki, sodokua ili odigrajte neku od memorijskih igara. Korisno je, a i zabavno igrati društvene igre. Ne samo kako ćete kroz njih svoje vrijeme iskoristiti za druženje s bliskim osobama i zabaviti se, već će vaš mozak učiti nove tehnike pamćenja, a vi kreativno razmišljati. Natjecateljski duh dobar je pokretač, a socijalna interakcija svakako može podići vaše raspoloženje i doprinijeti osjećaju ugode.
Učenje novih vještina je ključno, a danas i dostupno putem aplikacija uz koje ne morate odvajati previše financijskih sredstava. Okušajte se u učenju stranog jezika, koristite se vježbama logičnog zaključivanja ili se posvetite glazbi. Zapisivanje nota, sviranje, čak i ples kroz koji djelujete i fizički, pomoći će očuvanju i napredovanju vaših mentalnih sposobnosti.
Izvor: Dr. Gary Small za The Guardian UK
· Reagiraj
.png)
.png)
