Za većinu zaposlenih ljudi svakodnevni je stres postao neizbježna nuspojava posla. No, važno je osvijestiti da nije svaka razina stresa normalna niti prihvatljiva za naš organizam.
Poznata psihologinja dr. Sherry Benton detaljno objašnjava ključnu razliku između uobičajenog poslovnog stresa s kojim se naš sustav još uvijek može nositi i takozvanog profesionalnog sagorijevanja (burnouta), stanja koje, ako se zanemari, može postati okidač za ozbiljnije psihičke teškoće.
Doktorica ističe kako je depresija klinički dijagnosticiran poremećaj koji se često tretira terapijom i lijekovima, dok profesionalno sagorijevanje djeluje podmuklo - ono dugoročno rastače naše mentalno zdravlje, a da pritom rijetko potražimo stručnu pomoć. Da je riječ o globalnom problemu modernog društva pokazuju i istraživanja prema kojima se čak 61 posto ispitanika osjeća potpuno emocionalno i fizički iscrpljeno na svom trenutačnom poslu, dok više od trećine ljudi priznaje da svakodnevno trpi visoke i ekstremne razine tjeskobe zbog profesionalnih zahtjeva.
Ako se pitate gdje je granica, ovo su jasni znakovi koje vam tijelo i um šalju kada ste blizu potpunog izgaranja i kada vam je pod hitno potreban odmak:
Nesanica i kronična iscrpljenost
Poremećen ritam spavanja i nemogućnost da se unatoč umoru naspavate jedan su od najglasnijih alarma. Rad bi nas u zdravoj mjeri trebao ispunjavati kreativnom energijom, a završetak radnog dana donijeti osjećaj postignuća i unutrašnjeg zadovoljstva. Ako se ujutro budite jednako umorni kao što ste legli, vaš je rezervoar energije prazan.
Nedostatak podrške i toksična kultura radoholizma
Loše vodstvo, nejasne smjernice ili radno okruženje u kojem nedostaje empatije i razumijevanja među kolegama drastično ubrzavaju put prema sagorijevanju. I dok je u nekim profesijama povremeni intenzivan rad neizbježan, kronični radoholizam i nemogućnost postavljanja granica nanose dugoročnu i teško popravljivu štetu našem psihofizičkom zdravlju.
Izostanak osjećaja ponosa i smisla
Iako je prekomjeran broj radnih sati najočitiji faktor rizika, dr. Benton napominje da ljudi često izgaraju i onda kada rade posao koji ih ne ispunjava ponosom i u kojem ne vide višu svrhu. Kada pojedinac osjeća da je njegov rad degradirajući ili da se njegovi potencijali ne cijene, unutrašnja motivacija presušuje.
Zamka perfekcionizma i pad kognitivnih funkcija
Često krivac nije sam rad, već unutrašnja frustracija koja se javlja kada shvatimo da je savršenstvo koje sami sebi nametnemo zapravo nedostižno.
'Kada ste na rubu snaga, koncentracija drastično pada. Postaje iznimno teško zadržati fokus, a svaki novi zadatak čini se kompliciranijim nego što uistinu jest. To izravno pogađa cijeli naš kognitivni sustav i pamćenje. Postajemo manje učinkoviti jer smo izgubili temeljnu životnu ravnotežu', objašnjava dr. Benton.
Život bez slobodnog vremena
Svakome od nas nužno je vrijeme koje ćemo posvetiti obitelji, prijateljima i, ponajviše, sebi. Njegovanje kreativnosti, hobija i unutrašnjeg mira izvan radnog mjesta ključ je za postizanje sklada između privatnog i profesionalnog života.
Ako ste se prepoznali u većini ovih stavki, nemojte ignorirati signale koje vam šalje vaše biće. Vaš unutrašnji prostor traži hitan predah, duboko disanje ili pak hrabrost za drastičnu životnu promjenu.
