Zbunjujući prehrambeni trendovi

Hrana i njen utjecaj na čovjekovo zdravlje tijekom 20. stoljeća bili su predmet brojnih znanstvenih i medicinskih istraživanja. Neosporno je da se životni vijek čovjeka produljio, ali je isto tako očito kako se i kvaliteta njegovog zdravlja promijenila.

Kako je civilizacija hrabro istraživala i mijenjala načine kako obrađujemo zemlju i uzgajamo stoku, dobivali smo sve više dostupne hrane, ali i njene najrazličitije podvrste i upakirane varijante. Shvatili smo da zbog šećera sve ima privlačniji okus, kako možemo hidrogenizirati biljne masti i produljiti vijek trajanja namirnicama na policama, otkrili smo obilje aditiva, emulgatora, pesticida koji hranu čine ukusnijom, svježijom, privlačnijom i jeftinijom.

Našim tijelima je neophodna energija koju dobivamo iz hrane i ako se ne pitamo puno o kvaliteti života i vitalnosti, nećemo se mnogo pitati ni o kvaliteti i vrsti namirnica koje svakodnevno jedemo. Naravno, na našu prehranu često utječu službene preporuke nastale na osnovi rezultata istraživanja respektabilnih institucija, pa tako u jednom razdoblju jaja nisu bila zdrava, i punomasno mlijeko bilo je ozbiljan dijetetski „no-no“, a meso je postalo ozbiljan predmet kontroverzi.

Međutim, znanost napreduje, istraživanja se stalno provode, pa se preporuke i trendovi u prehrani mijenjaju svakih nekoliko godina ili desetljeća. Isto tako, često ćemo nakon pročitanog članka u medijima pomalo fatalistički uzviknuti da više zaista ne znamo što je uopće zdravo i što trebamo jesti. No, važno je ne klonuti duhom i ne uzimati zdravo za gotovo egzaltirane izjave o nepogrešivosti neke dijete.

Također, preporuka je da ostanemo obazrivi i, kad je riječ o štetnosti mnogih namirnica, uvedemo kritičko prosuđivanje u normalan tijek svakodnevne obrade informacija. Ako ste osoba prosječno dobroga zdravlja, bez nekih većih odstupanja, možda je najvažnija i najbolja preporuka biti umjeren i pažljivo odabirati sezonske namirnice u skladu s potrebama organizma.

Kakve veze s nama imaju mitohondriji i ketoni?

Ketogene ili keto dijete baziraju se na smanjenom unosu ugljikohidrata i šećera i povećanom unosu zdravih masti. Jedna je od varijanti keto dijete i čuvena Atkinsonova dijeta koja se zasnivala na preporukama o minimalnom unosu ugljikohidrata i povećanom unosu masti i bjelančevina. Glavna prednost ketogenih dijeta je u tome što poboljšavaju metabolizam stanica i funkciju mitohondrija. Budući da je širok spektar oboljenja uzrokovan upravo oštećenim staničnim metabolizmom, nije čudno što je kao jedno od pomoćnih rešenja u mnogim terapijama upravo promjena prehrane.

Zapitat ćete se što su i zašto su mitohondriji toliko važni. Ovo je, ukratko, objašnjenje koje daje dr. Joseph Mercola u svojoj knjizi Masti (koje) život znače (V.B.Z.): „Mitohondriji su sićušne organele (zamislite ih kao mikroorgane), koje se nalaze u skoro svim vašim stanicama. Jedna od njihovih važnih uloga je stvaranje energije, kombiniranje hranjivih sastojaka iz šećera i masti koje jedete s kisikom iz zraka koji dišete.“

Dakle, mitohondriji su iznimno važni u održavanju zdravlja i čine čak deset posto naše tjelesne težine. Količina mitohondrija varira u različitim stanicama, a kako su zadužene za metaboliziranje, najviše ih ima u stanicama koje su metabolički najaktivnije: u bubrezima, jetri, srcu, mišićima i mozgu. Mitohondriji neprestano stvaraju energiju koja je tijelu potrebna da bi funkcioniralo, a te energetske molekule nazivaju se adenozin-trifosfat (ATP).

A što su ketoni? Ketoni su molekule energije topive u vodi, a stvaraju ih mitohondriji u jetri iz hrane i zaliha masti. Onog trenutka kad stanicama, tj. mitohondrijima, uskratimo glukozu kao izvor energije, tad na scenu stupaju ketoni. Kako im nisu potrebne bjelančevine da ih prenose kroz krv, oni lako prolaze kroz stanične membrane. Ketoni predstavljaju sjajno biološko rješenje kad nema šećera kao izvora energije. Važno je napomenuti da se u keto dijetama govori o nutritivnoj ketozi, što je stanje koje tijelo dostigne kad prijeđe na sagorijevanje masti. Postoji i dijabetička ketoacidoza koja je opasna i simptom je nekontroliranog dijabetesa.

Kad hranom prestanemo unositi ugljikohidrate ili znatno smanjimo njihov unos, već nakon nekoliko dana naše tijelo može masti pretvarati u ketone, tj. energiju. Ketoni imaju još nekoliko metaboličkih prednosti: tijekom njihova sagorijevanja proizvodi se daleko manje reaktivnih vrsta kisika nego kad sagorijeva glukoza. Ako pričamo u terminima ekologije organizma, ketoni su čišća energetska alternativa šećeru.

Dr. Joseph Mercola navodi i da mnoga istraživanja pokazuju kako ketoni imaju važnu ulogu u zaštiti moždanih stanica koje su izložene vodikovu peroksidu koji je često prisutan u mozgu ljudi s neurodegenerativnim bolestima (demencija i Alzheimerova bolest).

U istraživanju Ketogenic diets, mitochondria, and neurological diseases, objavljenom u publikaciji Journal of Lipid Research, objašnjeno je da se svaka bolest u kojoj je patogeneza uzrokovana poremećajem u staničnoj metaboličkoj funkciji, može do određene mjere tretirati tretmanima koji stanicama vraćaju normalnu metaboličku funkciju. Zajedničko za mnoge takve terapeutske dijete za neurološka oboljenja jest to da metaboličke podloge i nutrijenti utječu na neuroplastičnost mozga tako što mijenjaju neuronske veze i svojstva stanica.

Povratak dobrih masti

Mnogi od nas koji su odrastali u drugoj polovici prošloga stoljeća s nostalgijom će se sjetiti čuvenih užina, međuobroka koje smo dobivali od svojih baka: krišku kruha premazanu mašću i posutu prstohvatom paprike. Mast životinjskog podrijetla gotovo je izbačena iz naše prehrane krajem 20. stoljeća, a zamijenile su je najraznovrsnije vrste biljnih ulja. Mnoge su masti proglašene nedopustivima u prehrani. No, u isto vrijeme dok smo smanjivali mast, povećavali smo šećer i ugljikohidrate te time sebi nismo učinili nikakvu uslugu. Izgleda kako, barem prema pisanju dr. Josepha Mercole i istraživanjima na koja se on poziva, naši mitohondriji i njihovo zdravlje direktno ovise o zdravim mastima kao i uravnoteženoj prehrani bez šećera, a uz strogo kontrolirane količine ugljikohidrata i bjelančevina.

Prehrana koju dr. Mercola preporučuje zove se mitohondrijski metabolički tretman (MMT) i za osnovu ima neprerađenu hranu bez žitarica, koja se nadograđuje unosom visokokvalitetnih masti, uz ograničen unos ugljikohidrata – 50 g dnevno – i izbjegavanje čak i prirodnih šećera. Zasićene masti obavljaju brojne važne funkcije u organizmu: osiguravaju građevne jedinice za stanične membrane i hormone, potpomažu apsorpciju minerala i nositelji su vitamina koji su topivi u mastima (A, D, E, K). Kako navodi dr. Mercola, većina nas zapravo bi trebala povećati unos zdravih masti, i to zasićenih i mononezasićenih (avokado i neki orašasti plodovi), kao i omega-3 masti. Njegova preporuka je i strogo ograničenje unosa rafiniranih biljnih ulja, čak i prirodnih omega-6 masti (kojih ima u orašastim plodovima i sjemenkama).

Cijela priča o mitohondrijima i optimalnom funkcioniranju organizma bazira se na podatcima i istraživanjima koji su prikupljani tijekom godina, a u osnovi svega je činjenica da naše tijelo bolje radi na mastima nego na šećeru. Kad unosimo šećer i ugljikohidrate bez vlakana koji se brzo pretvaraju u šećer, naše tijelo stvara i više slobodnih radikala. Kad unosimo previše ugljikohidrata, gušterača luči inzulin, a kad je više inzulina prisutno u krvi, tijelo dobiva signale da stvara zalihe masti.

Preporuke i istraživanja na koja se dr. Mercola poziva možete naći u knjizi Masti (koje) život znače (V.B.Z.). MMT prehrana trebala bi se provoditi uz obaveznu konzultaciju s liječnikom i podrazumijeva pažljivo mjerenje porcija hrane i redovite provjere raznih parametara u krvi. S druge strane, ako malo fleksibilnije prihvatimo ovaj pristup, možemo optimizirati svoju prehranu i učiniti mnogo za zdravlje svojih stanica.