Kalcij za čvrste kosti i zdravu kožu

Svi znamo da je kalcij presudan za čvrste kosti i zdrave zube. Žene u starosti izgube i do 40 posto koštane mase pod utjecajem smanjenja razine spolnih hormona estrogena i testosterona. Stanice koje grade kosti nadziru desetak drugih hormona, od hormona štitne žlijezde do hormona rasta, inzulina i kortizona. S druge strane, kosti su najveće skladište minerala u organizmu – čuvaju 99 posto kalcija, 85 posto fosfata i 70 posto magnezija koji se po potrebi od tamo izlučuju. Eto zašto je važno kalcijem graditi čvrstu koštanu strukturu.

Istraživanja pokazuju da izgradnja kostiju u mladosti utječe na to kakve ćemo kosti imati u starosti. Na stvaranje koštane mase djeluje kretanje, pa ako je netko u djetinjstvu bio zaigran, aktivan, za razliku od onoga tko je djetinjstvo proveo pred televizorom, imat će u zrelijoj dobi čvršće kosti.

Međutim, uzimanje dodatnog kalcija nije dovoljno za povećanje gustoće kostiju – njemu treba dodati vitamine K, C i D koji djeluju kao žbuka. Povezuju gradivni materijal i „stabiliziraju“ kalcij. Visoka razina vitamina K, kojega ima u zelenoj salati, brokuli, kelju i kupusu, pomaže smanjenju izlučivanja kalcija, koji se onda više ugrađuje u kosti. S druge strane, niska razina vitamina K povećava rizik od prijeloma kostiju. Vitamin C podupire fleksibilnu, ali stabilnu koštanu strukturu, dok je bez vitamina D kalcij gotovo bezvrijedan jer se samostalno ne može iskoristiti.

No kalcij ne djeluje samo na kosti već smanjuje i osjetljivost na alergije, posebno one na sunce, jer učvršćuje stanične membrane pa one manje izlučuju histamin, tvar koja potiče alergije, uključujući i one peludne. Ioni kalcija također djeluju kao transmiteri u živčanom sustavu. Drugim riječima, imate li premalo kalcija u krvi, postajete živčani ili strašljivi, ili pak brzo planete. Stoga je adekvatna količina ovog minerala prijeko potrebna sportašima, poslovnim ljudima i svima koji su pod stresom. Najnovija istraživanja pokazuju da kalcij štiti od raka crijeva djelujući protiv rasta zloćudnih stanica u tom organu.

Magnezij protiv stresa i za energiju

Katkad napetost, stres i nemir nemaju psihosomatski uzrok – on može ležati u nestašici magnezija u organizmu! Unos magnezija u tom slučaju može djelovati brže od bilo koje vježbe opuštanja jer umiruje živčani sustav, baš suprotno kalciju koji ubrzava prijenos podražaja. Stoga, ovisno o mentalnom stanju, valja znati kojemu mineralu dati prednost. Pod utjecajem stresa i nervoze magnezij se pojačano izlučuje iz organizma. Istodobno, djelujući protiv stresa on čuva i srce, budući da stres podiže krvni tlak i može poremetiti srčani ritam.

Najnovija istraživanja pokazuju da srce iskorištava najviše magnezija i da dovoljna količina u svakodnevnoj prehrani može spriječiti srčane i moždane udare. Pokazalo se, naime, da magnezij lagano snižava krvni tlak opuštanjem stijenki krvnih žila. Iako s jedne strane umiruje, magnezij jača i daje snagu potičući rad mitohondrija koji u stanicama stvaraju energiju, čime otklanja umor, ukočenost mišića, pa čak i glavobolje i migrene. Prije desetak godina dokazano je da ljudi koji pate od migrena imaju premalu količinu magnezija u stanicama.

Visoke doze magnezija mogu upola smanjiti učestalost migrene, pokazalo je čak pet istraživanja. Taj moćni mineral štiti i od dijabetesa jer je presudan za prijenos šećera i djelovanje inzulina. Što je više magnezija u stanicama, šećer lakše u njih ulazi. Budući da živimo u regiji s tvrđom vodom, imamo sreće. Poznato je da je tvrda voda bogata magnezijem, a učestalost moždanih i srčanih udara manja je kod ljudi koji piju takvu vodu.PageBreak

voće
Kristina Lenard voće
Kalijem do PH ravnoteže

Stvaranje glikogena, zalihe energije u mišićima, i izgaranje masti nemoguće je bez kalija. Kalij u suradnji s magnezijem utječe i na krvni tlak. Prehrana bogata kalijem, odnosno voćem i povrćem (zeleno lisnato povrće, banane, naranče, rajčice, breskve, jagode, lubenice, krastavci...), dugoročno najbolje djeluje na snižavanje krvnoga tlaka, glavnog uzročnika moždanog udara i oštećenja krvnih žila. Istraživanja pokazuju da visok unos kalija za 28 posto smanjuje rizik od moždanog udara. S druge strane, povišen unos kalija pomaže i kod aritmije budući da ovaj mineral sudjeluje u prijenosu impulsa u srčanom mišiću.

Alternativna medicina govori da kiselost u organizmu stvara odličnu podlogu za stvaranje srčanih i krvožilnih poremećaja. Kalij uspješno uklanja tu kiselost i stvara stabilnu PH vrijednost u organizmu. Preporučuje se, stoga, uzimanje krumpira s korom koja zadržava bogatstvo kalija u toj namirnici i nakon kuhanja. Povremenim konzumiranjem tri krumpira potaknut će se izlučivanje kiseline iz organizma koja istovremeno „troši“ ukupne zalihe minerala. Važno je napomenuti, međutim, da kalij ovdje ne djeluje samostalno – optimalni rezultati postižu se kad se unose dovoljne količine i kalcija i magnezija istovremeno. Znojenjem, ali i konzumacijom napitaka bogatih fosfatom poput coca-cole gubite velike količine kalija pa se zbog toga možete osjećati iscrpljeno. Nadoknadite ga mediteranskom prehranom.

Veza natrija i visokog krvnog tlaka

U današnje vrijeme nesvjesno unosimo od osam do deset puta više soli negoli je potrebno našim stanicama. Sol, odnosno natrij, veže vodu u organizmu pa jedete li jako zasoljenu hranu, može se doimati da ste i nekoliko kilograma teži. Unesete li u jelovnik kalij i smanjite li sol, može vam se činiti da mršavite, no to je samo voda koja se izlučuje iz organizma. Na tome se temelje mnoge, dakako, neuspješne dijete. Bez obzira na to, natrij je nezamjenjiv u našem organizmu jer prenosi vodu u stanice, bez njega ne možemo živjeti. No da bi stanica normalno radila, potrebna joj je ravnoteža natrija i kalija.

Za održavanje te ravnoteže iskorištava se 20 posto ukupne tjelesne energije! U prirodnim i neobrađenim namirnicama mnogo je više kalija nego natrija, baš ono što organizmu treba, no u prerađenoj hrani upravo je suprotno. Zbog viška natrija raste krvni tlak jer se zadržavanjem vode povećava volumen krvi, a upravo je visok tlak, kako smo već opisali, uzročnik mnogih bolesti. Tlak se, pokazuju istraživanja, snižava već samom promjenom prehrane u kojoj je smanjen udio soli. Ovo je jedini mineral na našem popisu koji optimalno djeluje tek kad maksimalno smanjimo njegov unos.

Selen, mangan i cink

Svi znamo da nam treba željezo, magnezij i kalcij, no razmišlja li itko o selenu, manganu ili cinku? Tih je minerala u našem organizmu toliko malo da smatramo da ionako nisu važni. Baš suprotno! Upravo te male količine presudne su za funkcioniranje naših stanica. Selen, primjerice, smanjuje rizik od nastanka raka uništavajući zloćudne stanice, aktivira staničnu obranu i imunitet. Uz to, iz organizma uklanja teške metale, a pokazalo se da osobe kojima manjka selena češće pate od depresije i potištenosti. Kad se njegova koncentracija u krvi poveća, mnogima se raspoloženje mijenja nabolje, a i koncentracija im je bolja.

U borbi protiv slobodnih radikala koji oštećuju i razaraju stanice presudna je kombinacija selena, cinka i mangana iz kojih organizam stvara enzime koji uništavaju slobodne radikale. Oni zapravo funkcioniraju kao antioksidansi, jednako kao vitamini C i E te biljne tvari iz voća i povrća. Najveći razlog za unošenje više selena, cinka, mangana, ali i kalcija i magnezija je onečišćenje iz okoliša kojemu smo svakodnevno izloženi. Selen veže olovo, kadmij, živu i aluminij te se ti teški metali na taj način izbacuju iz organizma. Cink sprječava ulazak žive u stanice, kalcij smanjuje taloženje kadmija. Svaki od tih teških metala nosi zdravstvene rizike. Olovo ometa metabolizam i uzrokuje glavobolje i kronični umor. Pokazalo se da osobe s Alzheimerovom bolešću imaju visoku količinu žive i aluminija u mozgu, a premalu razinu selena.

Cinku posvetite pozornost zato što sudjeluje u nastanku 300 metaboličkih enzima, proizvodnji hormona i pri tvorbi bjelančevina, djeluje protiv 40 različitih vrsta virusa, a preventivno djeluje i protiv bakterija smanjujući potrebe za antibioticima.