Perimenopauza počinje u 40-ima

„Prije nekoliko godina s mojim se tijelom počelo događati nešto što nikako nisam mogla razumjeti. Patila sam od nesanice, spopadali su me napadaji panike te bih se iznenada počela znojiti. Odjednom me snašlo toliko neobičnih stvari da sam se počela osjećati tužno i smeteno.

Na ručku s prijateljicama, kad sam im nevoljko priznala što mi se događa, počele su se smijati. Naposljetku smo se zajedno smijale do suza. Naime, svaka od nas imala je slične simptome, ali nijedna nije mogla ni zamisliti da joj se približava doba kad bi mogla ostati bez mjesečnice jer sve smo i dalje imale redovita krvarenja i bile smo u svojim četrdesetima.

Mislile smo da se takve stvari događaju tek kad prijeđeš pedesetu, ne znajući da već na pragu četrdesetih žene trebaju biti svjesne kako im mnoge promjene u tijelu i raspoloženju vjerojatno započinju čak 10 - 15 godina prije njihove posljednje mjesečnice, odnosno menopauze“, piše Katarina Wilk, autorica svjetske uspješnice Snaga perimenopauze, netom objavljene na hrvatskome jeziku, u izdanju nakladničke kuće Znanje.

Teško prepoznatljivi i šaroliki simptomi

Katarina Wilk poznata je švedska novinarka koja se bavi tematikom zdravlja, medicine i prehrane, pa ju je tim više pogodila činjenica da nije znala što je sve može snaći tijekom razdoblja koje prethodi menopauzi. Počela je temeljito istraživati taj problem uvidjevši da se, s jedne strane, o njemu premalo govori, a da, s druge strane, postoji mnogo proturječnih mišljenja. Stoga je odlučila ženama pružiti sveobuhvatan i lako razumljiv vodič u kojemu je, savjetujući se sa svojom ginekologinjom, spojila vlastita iskustva i spoznaje struke.

„Popis simptoma perimenopauze gotovo je beskrajno dug i varira od žene do žene. Primjerice, nepravilne mjesečnice, neobično jaka krvarenja, točkasto krvarenje, nesanica, debljanje, valunzi, lupanje srca, noćno znojenje, promjene raspoloženja, glavobolja, učestalo mokrenje, suhoća sluznice, smanjena seksualna želja, bol u zglobovima i mišićima, umor, tjeskoba, napadaji panike...

Budući da su simptomi toliko raznoliki i u svakoga individualni, često nije lako sagledati ih u pravom svjetlu. Ipak, voljela bih da su već u ordinaciji opće medicine prepoznali što mi je kad sam se požalila na stalan umor, nesanicu, napadaje znojenja i nagle promjene raspoloženja. No, propisali su mi tablete za spavanje i antidepresive!

Otkrivenje snage perimenopauze

Kad sam napokon sve povezala i obratila se ginekologinji, saznala sam da su sve moje tegobe imale zajednički uzrok – hormonski poremećaj zbog sve slabije funkcije jajnika. Jednostavno sam imala simptome perimenopauze“, prisjeća se Katarina Wilk. Dodaje da joj je nakon odlaska ginekologinji konačno pao velik teret s ramena.

Počela je istinski spoznavati kako, unatoč brojnim izazovima s kojima se suočavaju, žene posjeduju nevjerojatnu snagu. To ju je nadahnulo da osmisli ohrabrujući pojam perimenopower (složenica engleskih riječi perimenopause + power; perimenopauza + snaga) odnosno perimenosnaga.

„Ponajprije valja shvatiti da hormoni imaju vjerojatno najveći utjecaj na naše zdravlje i raspoloženje i da je tijelo svojevrstan stroj koji treba održavati kako bi i hormoni normalno funkcionirali. Uz savjetovanje s ginekologom, ključno je dobro spavati, zdravo jesti i vježbati“, ističe autorica knjige Snaga perimenopauze.

Holistički pristup i promijena stila života

„Način života doista je ključan“, potvrđuje specijalistica ginekologije i opstetricije dr. Nataša Šemnički iz zagrebačke Poliklinike Artemeda, „a pritom je bitna umjerenost u svemu. Najboljima su se pokazali mediteranski tip prehrane i redovita tjelesna aktivnost, ali bez jako velikih napora jer oni mogu poremetiti menstruacijski ciklus. Uvijek treba imati na umu da smo same odgovorne za svoje zdravlje i trebamo slušati što nam tijelo poručuje.“

Ginekologinja Šemnički smatra da je pitanje perimenopauze vrlo složeno jer postoje i druga stanja sa sličnim simptomima (npr. poremećaj rada štitnjače i inzulinske rezistencije koji ne moraju nužno biti povezani s perimenopauzom), pa liječnik treba pomno i sveobuhvatno procijeniti što je točno posrijedi.

Upravo zato dr. Šemnički u svom radu primjenjuje načela integrativne medicine, kombinirajući konvencionalno ginekološko liječenje s fitoaromaterapijom, akupunkturom, mikronutricijom i drugim znanstveno priznatim metodama. Kaže da se na taj način mnoge tegobe mogu riješiti bez velike potrebe za uzimanjem hormona i drugih lijekova. Ako su oni ipak nužni, treba pomno paziti da se uzimaju u dovoljnim, a ne prekomjernim dozama.

I dr. Sanja Toljan, stručnjakinja s dugogodišnjim iskustvom u rješavanju hormonskih poremećaja i primjeni bioidentičnih hormona u obliku krema, polazi od toga da se organizam ponajprije osnaži pravilnom prehranom i tjelovježbom te da se uvede dnevni raspored aktivnosti koji ostavlja dovoljno vremena za spavanje i opuštanje.

„Tako se usklađuju djelovanja inzulina – hormona gušterače, i kortizola – hormona nadbubrežne žlijezde. U organizmu je kortizol dirigent, a inzulin njegov prvi asistent, koji se naziva i prvom violinom hormonskog orkestra. No, današnji je način života takav da zbog stresa i nepravilne prehrane često imamo višak kortizola i inzulina u organizmu, a to, među ostalim, nepovoljno utječe na funkciju jajnika. Ravnoteža inzulina i kortizola preduvjet je za druga balansiranja, primjerice spolnih hormona progesterona i estrogena, čija ravnoteža često biva narušena u perimenopauzi“, objašnjava dr. Toljan, voditeljica zagrebačke poliklinike Orlando i autorica bestselera Čudesna moć hormona i Žene u hormonskoj ravnoteži.

Plan prehrane

Hormonske ravnoteže ne može biti ni bez uravnoteženog jelovnika, pa bi prehrana u perimenopauzi trebala biti što „lakša“ i prirodnija. Nenad Bratković, magistar nutricionizma, sveučilišni magistar fitofarmacije i dijetoterapije te voditelj zagrebačkog savjetovališta Nutriklinika, savjetuje da valja izbjegavati ili barem znatno smanjiti unos hrane s dodanim šećerima, kao i pržene hrane i alkohola, ali i mliječnih proizvoda, osobito sireva, namaza i mlijeka.

„Umjesto mliječnih proizvoda, dobri izvori kalcija mogu biti sardine, papaline s kostima, sezam, brokula te eventualno funkcionalni napitci obogaćeni kalcijem. Dajte prednost i namirnicama bogatim zdravim masnoćama poput nerafiniranog maslinova ulja, avokada, badema i oraha te bučinih, lanenih i chia sjemenki. Poželjne su, dakako, i druge cjelovite sjemenke poput suncokretovih. U prehrani tijekom perimenopauze važne su i kupusnjače (kelj, kupus, raštika i brokula) jer njihovi spojevi (primjerice, sumporni indol-3-karbinol) povoljno djeluju na hormone“, preporučuje nutricionist Bratković.

Ako ste u ovom osjetljivom razdoblju, ne zaboravite u prehranu uvrstiti zeleno lisnato povrće poput salate, blitve i špinata jer obiluje magnezijem i drugim mineralima te grašak, grah, leću, slanutak i druge mahunarke jer su važni izvori bjelančevina.