Napredak čovjeka kroz život može se promatrati kao uglavnom postupna sukcesija promjena od začeća preko starenja do smrti. No, ako se jednog jutra probudite, pogledate u ogledalo i zapitate se kada ste odjednom toliko ostarjeli, možda ne umišljate stvari, prenosi Science Alert.

Prema novom istraživanju molekularnih promjena povezanih sa starenjem, ljudi doživljavaju dva dramatična skoka naprijed u starenju, jedan u prosječnoj dobi od 44 godine, a drugi u prosječnoj dobi od 60 godina.

"Ne mijenjamo se samo postupno kroz vrijeme; postoje neke zaista dramatične promjene", kaže genetičar Michael Snyder sa Sveučilišta Stanford, glavni autor studije. Starenje je složen proces povezan s povećanim rizikom od svih vrsta bolesti. Snyder i njegovi kolege istraživali su biologiju starenja kako bi bolje razumjeli koje se promjene događaju s ciljem boljeg ublažavanja i liječenja tih bolesti.

U tu svrhu pratili su skupinu od 108 odraslih osoba koji su svakih nekoliko mjeseci tijekom nekoliko godina donirali biološke uzorke. Svaki sudionik je u prosjeku podnio 47 uzoraka tijekom 626 dana, a najdugovječniji sudionik podnio je 367 uzoraka. Ovi materijali rezultirali su s više od 246 milijardi podataka koje su istraživači zatim obradili tražeći obrasce u promjenama.

Primijetili su da u nekim stanjima, poput Alzheimerove bolesti i kardiovaskularnih bolesti, rizik ne raste postupno s vremenom, već naglo eskalira nakon određene dobi. Stoga su željeli detaljnije istražiti biomarkere starenja kako bi vidjeli mogu li identificirati povezane promjene. 

Prvi vrhunac, sredinom 40-ih godina, obično je trenutak kada žene počinju ulaziti u menopauzu ili perimenopauzu, ali istraživači to isključuju kao glavni faktor, jer su i muškarci također doživjeli značajne molekularne promjene u istoj dobi. Ovo sugerira da, iako menopauza ili perimenopauza mogu pridonijeti promjenama žena u srednjim 40-ima, vjerojatno postoje drugi, značajniji faktori koji utječu na ove promjene i kod muškaraca i kod žena.

Ipak, ovo istraživanje ima određene manjkavosti jer je uzorak bio poprilično mali, ali uz određene preinake nudi korisne varijable za buduća promatranja promjena koje se događaju kroz vrijeme.